VELIKA NAJAVA, MALI UČINAK ZA NAJUGROŽENIJE: Porez na mirovine nestaje, ali mnogima ne donosi ništa

STIGLA VELIKA PROMJENA ZA UMIROVLJENIKE: OD 2027. MIROVINE BEZ POREZA – KOME ĆE OSTATI VIŠE NOVCA?

Ako najavljena mjera bude provedena prema sadašnjem planu, od 1. siječnja 2027. godine mirovine u Hrvatskoj više se ne bi oporezivale. Za gotovo pola milijuna umirovljenika to bi značilo veći mjesečni iznos na računu, ali i otvorilo pitanje: je li riječ o stvarnoj socijalnoj pomoći najugroženijima ili poreznom rasterećenju koje najviše koristi onima s višim mirovinama?

Mirovine više ne bi ulazile u porezne škare

Hrvatske umirovljenike, prema medijskim objavama, očekuje jedna od značajnijih poreznih promjena posljednjih godina: od 1. siječnja 2027. godine mirovine se više ne bi oporezivale. Informaciju su prvi objavili 24sata, navodeći kako je konačna politička odluka donesena nakon što je premijer Andrej Plenković podržao da mjera stupi na snagu već početkom 2027., a ne tek 2028. godine, što se ranije također razmatralo.

Riječ je o potezu koji bi izravno zahvatio velik broj umirovljenika. Prema dostupnim podacima, porez na mirovinu za ožujak 2026. godine obračunat je za 491.462 umirovljenika, odnosno za oko 40 posto svih primatelja mirovina u Hrvatskoj.

Drugim riječima, gotovo svaki drugi umirovljenik već je ušao u zonu u kojoj mu država od mirovine uzima dio kroz porez. To se događa ponajprije zato što mirovine postupno rastu kroz usklađivanja i mjere Vlade, dok osobni odbitak ostaje na 600 eura.

Zašto sve više umirovljenika plaća porez?

Na prvi pogled, rast mirovina zvuči kao dobra vijest. No problem nastaje kada povećanje mirovine ne znači i stvarno povećanje životnog standarda, nego samo formalni prelazak preko poreznog praga.

Danas se porez obračunava na dio mirovine koji prelazi osobni odbitak od 600 eura mjesečno. Visina poreza ovisi o mjestu prebivališta jer lokalne jedinice imaju različite porezne stope. To znači da umirovljenik s istom mirovinom ne mora nužno plaćati isti porez u svakom gradu ili općini.

U praksi, umirovljenik koji prima 650, 800 ili 1000 eura mirovine ne oporezuje cijeli iznos, nego samo dio iznad 600 eura. Ipak, za mnoge starije građane i nekoliko desetaka eura mjesečno znači razliku između lakšeg plaćanja režija, lijekova, hrane ili pomoći članovima obitelji.

Koliko bi umirovljenicima moglo ostajati više?

Prema objavljenim procjenama, ukidanje poreza neće svima donijeti isti iznos. Najniže mirovine, koje su već sada ispod poreznog praga, neće osjetiti gotovo nikakvu razliku jer se na njih porez ni sada ne plaća.

Najveće povećanje osjetit će oni s mirovinama koje prelaze 600 eura. Prema izračunima koji se navode u medijskim objavama, umirovljeniku s mirovinom od 650 eura moglo bi ostajati oko 5,20 eura više mjesečno, onome s mirovinom od 800 eura oko 21 euro više, dok bi umirovljenik s mirovinom od 1000 eura mogao mjesečno dobiti oko 42 eura više.

To jasno pokazuje i glavnu političku i socijalnu dilemu ove mjere: ona pomaže svima koji plaćaju porez, ali proporcionalno najviše koristi onima s višim mirovinama. Oni s najnižim mirovinama, koji su najugroženiji, od ove mjere neće dobiti gotovo ništa jer porez ionako ne plaćaju.

Umirovljeničke udruge podijeljene oko modela

Dio umirovljeničkih udruga podržava potpuno ukidanje poreza na mirovine. Njihov je stav da je mirovina stečeno pravo, rezultat godina rada, doprinosa i uplata u sustav, te da država ne bi trebala ponovno oporezivati ono što je građanin zaradio tijekom radnog vijeka.

Predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna podržala je ukidanje poreza za sve umirovljenike, navodeći kako je takav stav usuglašen i na Nacionalnom vijeću za umirovljenike.

S druge strane, dio organizacija i stručnjaka smatra da bi pravedniji model bio povećanje osobnog odbitka, primjerice sa 600 na 1500 eura. Time bi se porezno rasterećenje više usmjerilo prema umirovljenicima s nižim i srednjim mirovinama, dok bi oni s vrlo visokim primanjima i dalje ostali u poreznom sustavu.

Prosječna i medijalna mirovina otkrivaju stvarno stanje

U raspravi o ukidanju poreza važno je pogledati i širu sliku. Prema posljednjim objavljenim podacima koji se navode u medijskim izvješćima, prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi oko 689 eura, dok je medijalna 513,57 eura. To znači da polovica umirovljenika prima manje od tog iznosa.

HZMO u aktualnoj statistici za 2026. navodi i da prosječna starosna mirovina za 40 i više godina staža prema ZOMO-u iznosi 878,65 eura, što pokazuje koliko se mirovine razlikuju ovisno o stažu, vrsti mirovine i zakonskoj osnovi po kojoj je ostvarena.

Zato ukidanje poreza treba gledati kao jednu mjeru u širem paketu, a ne kao konačno rješenje umirovljeničkog standarda. Jer ako polovica umirovljenika živi s manje od približno 514 eura, onda je jasno da najveći problem nije samo porez, nego ukupna visina mirovina.

Politički snažna mjera, ali ne i lijek za sve

Ukidanje poreza na mirovine svakako bi imalo snažan simbolički učinak. Država bi time poslala poruku da mirovina nije običan dohodak, nego stečeno pravo građana koji su desetljećima radili, izdvajali i gradili sustav.

No istodobno treba reći jasno: ova mjera neće jednako pomoći svim umirovljenicima. Oni s najnižim mirovinama, koji danas najteže žive, neće dobiti značajnije povećanje. Njima su potrebne druge mjere – snažnije usklađivanje mirovina, veći zaštitni dodaci, bolja socijalna politika i učinkovitija zaštita od inflacije.

Za umirovljenike koji danas plaćaju porez, promjena bi ipak bila konkretna. Svaki euro koji ostane na računu umirovljenika, umjesto da ode u porezni sustav, u današnjim okolnostima ima težinu. Pogotovo u vremenu kada cijene hrane, režija, lijekova i osnovnih životnih potreba i dalje pritišću kućne budžete.

Dobrodošla promjena, ali borba za dostojne mirovine tek se nastavlja

Najavljeno ukidanje poreza na mirovine od 2027. godine moglo bi biti važan korak u rasterećenju dijela umirovljenika. Gotovo pola milijuna ljudi moglo bi mjesečno dobivati nešto veći iznos, ovisno o visini svoje mirovine i sadašnjem poreznom opterećenju.

Ipak, prava mjera vrijednosti jednog društva neće biti samo u tome hoće li ukinuti porez na mirovine, nego hoće li svojim starijim građanima omogućiti dostojanstven život. Jer mirovina nije milostinja. Ona je rezultat rada, odricanja i godina provedenih u sustavu koji bi sada tim istim ljudima trebao vratiti sigurnost, mir i poštovanje.

Kalkulator mirovine nakon ukidanja poreza na dohodak

Unesite trenutni iznos mirovine. U obzir se uzima osobni odbitak 600,00 € i činjenica da se umirovljenicima porez umanjuje za 50 - kalkulator za izračun možete vidjeti OVDJE