22. kolovoza 1991. – Nakon krvave akcije prema Sunji začeta je prva hrvatska Vojna policija

Dana 22. kolovoza 1991. na sisačko-sunjskom bojištu odvijala se jedna od teških i neuspjelih akcija hrvatskih snaga s ciljem otvaranja odnosno povezivanja pravca prema Sunji. No manje je poznato da je upravo posljedica te akcije istoga dana potaknula stvaranje jedne potpuno nove službe u hrvatskim oružanim snagama – Vojne policije.

Prema rekonstrukciji koju je Hrvatski vojnik objavio u povodu 30. obljetnice osnutka Vojne policije, nakon povratka hrvatskih snaga s bojišta dio naoružanih pripadnika završio je u Sisku. Bili su umorni i frustrirani ishodom akcije, a ljudi s oružjem u gradu praktički nisu imali odgovarajući vojni nadzor. Pojavio se vrlo konkretan problem: mogućnost nediscipline i zlouporabe oružja morala se spriječiti prije nego što proizvede ozbiljne posljedice.

Marijan Celjak: rat traži i stegu, ne samo hrabrost

Čovjek koji je problem prepoznao bio je Marijan Celjak, tadašnji dozapovjednik 57. samostalnog bataljuna ZNG-a u Sisku.

Hrvatski vojnik navodi da je Celjak 22. kolovoza 1991., istoga dana nakon povratka ljudi iz neuspjele akcije, pokrenuo inicijativu za osnivanje tadašnje gardijske vojne policije. Provedbu zamisli preuzeo je referent sigurnosti Željko Sklepić.

To je važna povijesna nijansa: 22. kolovoza nije formalni datum osnutka Vojne policije. To je datum kada je na sisačkom području rođena konkretna inicijativa koja je samo dva dana poslije pretvorena u postrojbu.

Marijan Celjak bio je jedan od ključnih ljudi obrane Siska. U 57. samostalnom bataljunu zapovjednik je bio Antun Bobetko, a Celjak njegov dozapovjednik. Postrojba je ustrojena 10. lipnja 1991. i smatra se prvom dragovoljačkom postrojbom u Domovinskom ratu.

Od Sunje do potrebe za vojnom policijom

Akcija 22. kolovoza imala je cilj povezivanja hrvatskih položaja prema Sunji. Hrvatski vojnik u ovom kontekstu ne ulazi ponovno u detaljnu rekonstrukciju samog boja, nego ističe ono što se dogodilo nakon povlačenja: dio hrvatskih vojnika s puškama se vratio u Sisak, bez organiziranog nadzora kakav bi u uređenom vojnom sustavu obavljala Vojna policija.

Upravo je to ono što ovu priču odvaja od same operacije Brđani ’91. Tema više nije taktički neuspjeh na bojištu, nego izgradnja države i njezinih oružanih snaga usred rata.

Vojska koja se stvarala gotovo preko noći nije trebala samo puške, streljivo i zapovjednike. Trebala je pravila, nadzor, regulaciju kretanja, kontrolu naoružanih osoba i mogućnost postupanja prema pripadnicima koji krše vojnu stegu.

Samo dva dana poslije: „Vojnu policiju odmah ustrojiti“

Sljedeći datum ključan je za razumijevanje događaja.

24. kolovoza 1991. predsjednik Republike Franjo Tuđman naložio je načelniku Stožera ZNG-a organizirano ustrojavanje postrojbi Vojne policije.

Zapovijed je bila iznimno kratka:

„Vojnu policiju odmah ustrojiti.“

Službeni MORH i Oružane snage upravo 24. kolovoza navode kao početak organiziranog ustrojavanja Vojne policije Hrvatske vojske.

Ali sisačka priča ima zanimljiv dodatak.

Prema Hrvatskom vojniku, istoga je dana u Sisku, neovisno o odluci državnog vrha, već bila formirana postrojba Vojne policije, nastala iz Celjakove inicijative od 22. kolovoza. Zbog toga se ta sisačka postrojba smatra prvom postrojbom Vojne policije u Republici Hrvatskoj, a 24. kolovoza prihvaćen je kao službeni datum njezina osnivanja.

Postrojba je ustrojena u društvenom domu u Odri Sisačkoj. To mjesto i danas ima posebno značenje u povijesti hrvatske Vojne policije. Sisačko-moslavačka županija 2026. također je potvrdila da je upravo ondje 24. kolovoza 1991. osnovana prva postrojba VP-a u Domovinskom ratu.

Prvih deset vojnih policajaca

Jezgru prve postrojbe činilo je samo deset ljudi.

Nisu birani slučajno. Prema ratnim zapovjednicima koje je intervjuirao Hrvatski vojnik, kandidati su već morali biti dokazani u obrani Hrvatske, prepoznatljivi po odgovornosti i sposobni vlastitim ponašanjem biti primjer drugim vojnicima.

Prvu desetinu činili su:

• Zvonimir Kralj – zapovjednik

• Mirko Borošić – dozapovjednik

• Ivica Dominić

• Božidar Županić

• Ivan Sever

• Branko Šatović

• Siniša Krizmanić

• Darko Šmejkal

• Željko Mikočević

• Nenad Kaljiković.

Policija je prve vojne policajce učila poslu

Prvi hrvatski vojni policajci nisu imali razvijen sustav školovanja ni već postojeću vojno-policijsku strukturu na koju bi se mogli osloniti.

Zato su im u početku pomagali pripadnici MUP-a. Policajci su ih praktično obučavali za nove zadaće i opskrbili prvom policijskom opremom. Drugim riječima, postrojba je nastajala doslovno tijekom rata, učeći posao istodobno dok ga je već morala obavljati.

Njezine zadaće obuhvaćale su:

• održavanje reda i stege u hrvatskim postrojbama

• regulaciju i kontrolu prometa vojnih vozila

• nadzor blokadnih punktova i kontrolu ulaska i izlaska iz zone borbenih djelovanja

• preventivno i represivno postupanje

• antiterorističke zadaće

• poslove iz područja kriminalističke policije.

To pokazuje koliko je razvoj Vojne policije bio važan za pretvaranje prvih dragovoljačkih i gardijskih skupina u uređene oružane snage države.

Od desetine do satnije

Prva postrojba vrlo je brzo prerasla početne okvire.

Vojnopolicijske zadaće obavljala je na području cijele zone odgovornosti Operativne grupe za Sisak i Banovinu te je bila podređena zapovjedniku te operativne grupe, pukovniku Boži Budimiru.

Početna desetina ubrzo je narasla u vod, a krajem studenoga 1991. u satniju. Dana 30. listopada 1991. zapovijedi zapovjednika Operativne grupe formiran je i vojni pritvor radi provođenja stegovnih mjera. U listopadu joj je priključena i desetina Vojne policije ZNG-a Petrinja.

U studenome su, uz sisačku samostalnu satniju, formirani i vodovi Vojne policije u Letovaniću, Komarevu, Sunji te pri 120. brigadi HV-a.

Bio je to početak sustava koji će se vrlo brzo širiti cijelom Hrvatskom.

Istodobno se gradio sustav Vojne policije na državnoj razini

Celjakova inicijativa i sisačka postrojba nastale su u trenutku kada je hrvatski državni vrh došao do istog zaključka: rastuće oružane snage moraju imati vlastitu policijsku komponentu.

Nakon Tuđmanove zapovijedi od 24. kolovoza, slijedile su daljnje zapovijedi Ministarstva obrane i Zapovjedništva ZNG-a. U sastavu brigada osnivane su satnije i vodovi Vojne policije, a u studenome 1991. ustrojena je Uprava Vojne policije, na čelo koje je postavljen Mato Laušić. Time je započelo jedinstveno stručno vođenje postrojbi Vojne policije.

Upravo zbog toga treba razlikovati dvije stvari:

Sisak je dao prvu konkretnu postrojbu, a državni vrh istodobno je pokrenuo organizirano stvaranje sustava Vojne policije na razini Hrvatske.

Čovjek koji nije dočekao razvoj svoje zamisli

Marijan Celjak nije dugo živio nakon događaja koji su doveli do stvaranja prve Vojne policije.

Manje od mjesec dana poslije, 16. rujna 1991., poginuo je kod Šašne Grede tijekom pokušaja pregovora o predaji radarske baze JNA. U ranijim pregovorima sudjelovao je i pri mirnom preuzimanju Barutane te pregovorima o raketnoj bazi u Žažini.

Njegova inicijativa od 22. kolovoza zato ostaje samo jedan, ali vrlo znakovit dio njegove uloge u obrani Siska: razumio je da se hrvatska vojska ne može graditi samo na ratnom entuzijazmu i osobnoj hrabrosti, nego i na zapovjednoj odgovornosti, zakonitosti i stezi.

Od ratne desetine do današnje Pukovnije Vojne policije

Vojna policija nastavila je rasti zajedno s Hrvatskom vojskom. Tijekom Domovinskog rata njezini pripadnici nisu ostali samo u pozadini – obavljali su sigurnosne, kriminalističke, prometne i zaštitne poslove, ali i sudjelovali u borbenim zadaćama.

Prema podacima MORH-a, 113 pripadnika Vojne policije položilo je život tijekom Domovinskog rata, a sedam ih se još vodi kao nestalo.

Dva dana koja pokazuju kako je nastajala hrvatska država

Priča o 22. i 24. kolovoza 1991. ne govori samo o osnivanju još jedne postrojbe.

Ona dobro pokazuje kako su se hrvatske institucije stvarale dok je rat već trajao.

Dana 22. kolovoza na sisačkom području pojavio se konkretan ratni problem: velik broj ljudi bio je naoružan, postrojbe su se tek stvarale, a mehanizam vojnog reda i odgovornosti praktički još nije postojao.

Marijan Celjak reagirao je inicijativom.

Samo dva dana poslije u Odri Sisačkoj postrojena je prva desetina Vojne policije. Istoga dana s državnog vrha stigla je zapovijed da se Vojna policija ustroji u hrvatskim oružanim snagama.

Između ta dva datuma nalazi se jedna od manje poznatih epizoda stvaranja Hrvatske vojske.

I zato je 22. kolovoza 1991. mnogo više od datuma jedne neuspjele akcije prema Sunji.

To je i dan kada je iz ratnog iskustva i potrebe za redom začeta prva hrvatska Vojna policija.