22. kolovoza 1991. – Specijalci krenuli probiti obruč oko Slunja: JNA zaustavila deblokadu, poginuo Željko Brozović
Samo tjedan dana nakon što je presječena posljednja cestovna veza između Ogulina i Slunja, hrvatske snage 22. kolovoza 1991. krenule su u pokušaj deblokade odsječenog slunjskog područja. Specijalna policija probila se do Tržića Tounjskog, ali je nastavak akcije zaustavljen nakon uključivanja Jugoslavenske narodne armije. U borbi je poginuo Željko Brozović, prvi poginuli pripadnik Specijalne jedinice policije „Grom“ PU karlovačke

Samo tjedan dana nakon što je presječena posljednja cestovna veza između Ogulina i Slunja, hrvatske snage 22. kolovoza 1991. krenule su u pokušaj deblokade odsječenog slunjskog područja. Specijalna policija probila se do Tržića Tounjskog, ali je nastavak akcije zaustavljen nakon uključivanja Jugoslavenske narodne armije. U borbi je poginuo Željko Brozović, prvi poginuli pripadnik Specijalne jedinice policije „Grom“ PU karlovačke.
Slunj je ostao gotovo odsječen od ostatka Hrvatske
Da bi se razumjelo zašto je akcija 22. kolovoza bila toliko važna, treba se vratiti samo sedam dana unatrag.
Dana 15. kolovoza 1991. pobunjeni Srbi zatvorili su komunikaciju kod Tržića Tounjskog, posljednji cestovni pravac kojim se iz Ogulina moglo prema Slunju. Napadnuti su policajci Policijske stanice Slunj koji su se kretali prema Ogulinu. Jedan policajac teško je ranjen, trojica su zarobljena i odvedena u Plaški, dok se drugo policijsko vozilo s pet policajaca uspjelo izvući prema Kamenici.
Time je područje Slunja ostalo prometno odsječeno od slobodnog hrvatskog teritorija na ogulinskoj strani.
Situacija je bila dodatno teška jer su se istodobno vodile borbe oko Saborskog, Kamenice i drugih naselja, dok se JNA na tom prostoru sve otvorenije pojavljivala kao čimbenik koji je ograničavao djelovanje hrvatskih snaga.
Krenuli su iz Kamenice prema Tržiću
Zbog takvog stanja hrvatske snage krenule su 22. kolovoza 1991. u pokušaj otvaranja prometnice Ogulin – Slunj.
Smjer napredovanja vodio je od Kamenice Skradničke prema Tržiću Tounjskom, a krajnji je cilj bio nastaviti preko Primišlja prema Slunju.
U akciji su sudjelovali pripadnici specijalne policije MUP-a. Sekundarni izvori koji detaljnije rekonstruiraju akciju navode oko 90 pripadnika SJP „Grom“ PU karlovačke, pripadnike SJP „Roda“ PU varaždinske te pripadnike Antiterorističke jedinice Lučko. Navodi se i potpora borbenih oklopnih vozila te minobacača 82 milimetra. Službeni izvori koje smo pronašli potvrđuju samu akciju i sudjelovanje specijalne policije, ali ne donose cjelovit broj svih angažiranih ljudi, zbog čega ukupnu brojku ne treba prikazivati kao potpuno utvrđenu činjenicu.
SJP „Grom“ tada je bila vrlo mlada postrojba. Osnovana je 1. ožujka 1991. i u početku je imala dvije satnije dragovoljaca iz Karlovca, Slunja, Ogulina i Duge Rese. Bili su među prvim legalno naoružanim hrvatskim postrojbama na području Karlovačke županije.
Hrvatski specijalci stigli su u središte Tržića
Istraživanje povijesti ogulinskog područja u Domovinskom ratu, koje se među ostalim oslanja na tadašnje izvještaje Novog lista i ratnu dokumentaciju, navodi da su hrvatske snage 22. kolovoza zauzele teren iz pravca Kamenice prema Tržiću.
Snage MUP-a uspjele su ući u središte Tržića Tounjskog.
U tom trenutku u sukob se uključila JNA.
Prema istom izvoru, pripadnici JNA postavili su se između hrvatskih snaga i pobunjenika te je borba prekinuta. Hrvatski branitelji iz Kamenice i ranije su upozoravali da se JNA uključuje kada hrvatske snage pokušavaju napredovati prema Tržiću, dok se s područja prema vojnom poligonu pružala pomoć pobunjeničkim snagama.
Svjedočanstvo tadašnjeg zapovjednika ogulinskog voda SJP „Grom“ Josipa Turkovića daje još konkretniju sliku borbe. Prema njegovu sjećanju, pripadnici Groma krenuli su iz Kamenice, uz njih su djelovale „Rode“ iz Varaždina, dok je ATJ Lučko pružala potporu borbenim oklopnim vozilom.
Turković je opisao da je BOV uspio doći gotovo do škole u Tržiću, nakon čega se, pod snažnom mitraljeskom vatrom, morao izvlačiti.

Pogibija Željka Brozovića
U toj borbi poginuo je Željko Brozović iz Hreljina Ogulinskog.
Rođen je 20. kolovoza 1962., što znači da je samo dva dana prije pogibije navršio 29 godina. U dokumentaciji o poginulim braniteljima ogulinskog kraja naveden je kao pripadnik MUP-a RH, dok ga službene stranice Policijske uprave karlovačke navode kao pripadnika SJP „Grom“.
Posebno potresne okolnosti njegove pogibije mnogo godina kasnije opisao je njegov zapovjednik Josip Turković.
Brozović se nalazio uz cestu sa suborcima Ivanom i Stjepanom Brozovićem. Prema Turkovićevu svjedočenju, nakon snažne paljbe prema hrvatskom BOV-u jedan se metak odbio od vozila i pogodio Željka u predjelu glave. Suborci su ga izvukli prema vozilu hitne pomoći, ali mu više nije bilo pomoći.
Za SJP „Grom“ bila je to prva pogibija jednog njezina pripadnika.
Željko Brozović ujedno se u službenim policijskim obilježavanjima navodi kao prvi poginuli hrvatski redarstvenik Karlovačke županije.
Umjesto nastavka proboja – pregovori
Nakon uključivanja JNA nastavak hrvatskog napredovanja prema Slunju nije nastavljen.
Istoga dana održani su pregovori. S hrvatske strane u njima je sudjelovao Mladen Markač, tadašnji zapovjednik Jedinice za posebne namjene MUP-a.
Dogovoren je obostrani prekid vatre i povlačenje hrvatskih specijalnih jedinica. Istodobno je dogovorena i razmjena zarobljenika – dvojice pripadnika srpske Teritorijalne obrane za trojicu hrvatskih policajaca koji su tjedan dana ranije zarobljeni u Tržiću Tounjskom.
Zato događaj od 22. kolovoza nije najpreciznije opisivati samo kao „neuspjeli hrvatski napad“.
Hrvatske snage uspjele su se probiti do središta Tržića, ali do planirane deblokade Slunja nije došlo nakon uključivanja JNA i političko-vojnih pregovora koji su završili prekidom vatre i povlačenjem specijalaca.
Slunjski džep ostao je izoliran
Posljedice neuspjele deblokade bile su dugoročne.
Slunj, Saborsko, Rakovica, Cetingrad i okolna hrvatska naselja tijekom sljedećih mjeseci ostajali su sve izoliraniji. Prostor koji se u literaturi opisuje kao „slunjski džep“ postupno se smanjivao kako su napredovale JNA i srpske pobunjeničke snage.
Saborsko je okupirano u studenome 1991., a nakon njega pao je i Slunj. Stanovništvo je protjerano, a hrvatski branitelji i civili pretrpjeli su teške gubitke.
Slunj će ponovno biti oslobođen tek četiri godine poslije, u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja 1995. godine.
Željka nisu zaboravili
Na mjestu Brozovićeve pogibije u Tržiću Tounjskom danas se nalazi spomen-obilježje, a njegova se žrtva svake godine obilježava memorijalnim programom.
I 22. kolovoza 2026. Udruga SJP „Grom“ organizirala je tradicionalni Memorijalni maraton Željko Brozović, na relaciji od Tržića Tounjskog do Hreljina Ogulinskog. Programom su predviđeni odavanje počasti na mjestu pogibije, polaganje cvijeća i paljenje svijeća u Ogulinu te odlazak na Brozovićevo grobno mjesto u Hreljinu Ogulinskom i sveta misa.
Trideset i pet godina nakon događaja, pokušaj deblokade Slunja 22. kolovoza 1991. ostaje važan i nedovoljno poznat primjer položaja u kojem su se hrvatske snage nalazile u ljeto 1991. godine – boreći se protiv pobunjenih srpskih snaga, dok se JNA formalno predstavljala kao snaga razdvajanja, ali je svojim djelovanjem na terenu izravno utjecala na mogućnost hrvatskih snaga da ponovno uspostave kontrolu nad vlastitim prometnicama i teritorijem.
A za pripadnike „Groma“ taj je datum prije svega ostao trajno vezan uz ime Željka Brozovića, njihova prvog poginulog suborca.
VIDEO – Ratne snimke iz 1991. godine
Videozapis donosi autentične prizore rata u Hrvatskoj 1991. godine. Nije potvrđeno da su kadrovi snimljeni tijekom pokušaja deblokade Slunja 22. kolovoza, pa ga objavljujemo kao dokument vremena, a ne kao neposrednu snimku opisane akcije.
Izvor:PHB
Autor: Dražen Šemovčan Šeki






