Prije 33 godine počeo je „Džep ’93“ – hrvatske snage odbacile neprijatelja od Gospića

U ranim jutarnjim satima 9. rujna 1993. hrvatske snage krenule su prema Divoselu, Ličkom Čitluku i dijelu Počitelja, prostoru koji je u javnosti ostao poznat kao Medački džep. Izvorni znanstveni rad Zdravka Matića i Juraja Kostenka, objavljen u Senjskom zborniku na Hrčku, navodi da se krajem kolovoza i početkom rujna povećavao intenzitet topničkih napada na šire područje Gospića te da je Glavni stožer HV-a odobrio plan za ograničenu napadnu operaciju „Džep ’93“. Ciljevi su bili osloboditi dio okupiranog hrvatskog teritorija, smanjiti topničku prijetnju Gospiću, uništiti neprijateljske izvidničko-diverzantske baze i skratiti bojišnicu.

Načelnik Glavnog stožera HV-a bio je general zbora Janko Bobetko, a zamjenik zapovjednika Zbornog područja Gospić brigadir Rahim Ademi. Za potrebe operacije ustrojen je Sektor 1, sa zapovjednikom pukovnikom Mirkom Norcem, tada zapovjednikom 9. gardijske brigade „Vukovi“. Specijalnom policijom zapovijedao je Mladen Markač, dok je na terenu njezin koordinator bio Željko Sačić. Znanstveni rad upozorava da specijalna policija nije bila neposredno pod zapovjedništvom Sektora 1, nego je imala vlastitu zapovjednu liniju.

Napad je počeo snažnom topničkom pripremom. Pogođeni su i zapovjedno mjesto te središte veze 2. bataljuna 9. motorizirane brigade Srpske vojske Krajine u Metku. Hrvatska obrana potom je probijena u napadnu formaciju iz više smjerova, uključujući prostor Divosela i Bilaja te velebitski pravac. U kratkom vremenu neprijateljska obrana bila je probijena, a srpske su snage idućih dana pokušavale protuudarima vratiti izgubljene položaje.

Dvadeset pet hrvatskih postrojbi na jednom bojištu

Službeni popis Ličko-senjske županije navodi 25 postrojbi koje su sudjelovale u operaciji: 9. gardijsku brigadu „Vukovi“, Domobransku bojnu Lovinac, Domobransku bojnu Gospić, 111. brigadu HV-a, 71. bojnu Vojne policije, 263. izvidničko-diverzantsku satniju Zbornog područja Gospić te skupne snage specijalne policije – ATJ Lučko, Alfa Zagreb, Grom Karlovac, Ajkula Rijeka, Rode Varaždin, Ris Kutina, Tigar Gospić, Poskoci Zadar, Bak Pula, Osa Sisak, Grof Dubrovnik, Trenk Požega, BATT Split, Delta Županja, Jastrebovi Šibenik, Krpelj Vinkovci, Omega Bjelovar, Orao Osijek i Barun Zlatar. Noviji službeni pregled Ministarstva hrvatskih branitelja među sudionicima navodi i dio 203. brigade PZO-a, čije je sudjelovanje potvrđeno i drugim veteranskim izvorima.

Glavninu kopnenog udara nosili su „Vukovi“, dok je znanstvena analiza za početni operativni sastav posebno izdvojila oko 550 pripadnika specijalne policije, Domobranske bojne Gospić i Lovinac te snage 111. brigade. Na suprotnoj strani nalazio se 15. lički korpus Srpske vojske Krajine. Neposredno područje Medačkog džepa branilo je oko 490 pripadnika, prije svega iz 2. bataljuna 9. motorizirane brigade iz Gračaca i dijela 103. lake pješačke brigade iz Donjeg Lapca.

U dostupnim izvorima postoji razlika i oko površine zahvaćene operacijom. Ministarstva i noviji službeni komemorativni tekstovi navode oko 225 četvornih kilometara, dok veteranski taktički pregled SJP Alfa govori o 48 četvornih kilometara. Izvori očito ne računaju isti prostorni obuhvat, pa bi bilo pogrešno jednu od tih brojki predstavljati kao neupitnu bez preciznog definiranja područja mjerenja.

Trinaest poginulih hrvatskih branitelja

Tijekom borbenih djelovanja i razdoblja do završetka povlačenja hrvatskih snaga, od 9. do 17. rujna, poginulo je šest pripadnika Hrvatske vojske i sedam pripadnika specijalne policije MUP-a, a 53 hrvatska branitelja bila su ranjena. Među poginulim specijalcima bili su i pripadnici varaždinske Rode Darko Turkalj i Bernard Benček.

Srpske snage nakon hrvatskog napada nisu ostale samo na pokušajima povratka položaja. Uslijedila su raketiranja i granatiranja Gospića i drugih hrvatskih gradova, Ministarstvo hrvatskih branitelja, primjerice, napad na Karlovac izravno povezuje s odmazdom nakon operacije Medački džep. Stradavali su hrvatski branitelji i civili daleko izvan samog područja operacije.

Pod pritiskom međunarodne zajednice 15. rujna potpisan je sporazum o prekidu vatre i povlačenju. U ime hrvatske strane potpisao ga je general Petar Stipetić, a srpske Mile Novaković. Povlačenje hrvatskih snaga završeno je 17. rujna, nakon čega je područje predano pod nadzor UNPROFOR-a.

Danas 33. obljetnica u Gospiću

Danas, 9. rujna 2026., u Gospiću se obilježava 33. obljetnica operacije. Prema objavljenom programu, obilježavanje uključuje misu u gospićkoj katedrali, polaganje vijenaca kod spomenika hrvatskim braniteljima i civilima, odavanje počasti kod spomen-obilježja poginulim „Vukovima“ te kod spomenika „Velebitskim junacima“ u Rizvanuši. Na Trgu Stjepana Radića predviđen je i taktičko-tehnički zbor opreme Hrvatske vojske.

Trideset tri godine poslije „Džep ’93“ treba pamtiti prije svega kroz ljude koji su na ličkom bojištu zaustavljali višegodišnju agresorsku prijetnju Gospiću. Hrvatski branitelji dokazali su da neprijatelj više ne može nekažnjeno držati grad pod topničkom vatrom.