Vijesti Najčitanije

Pupovčeve Novosti neumorno napadaju Škoru

Pupovčeve Novosti neumorno napadaju Škoru
Nove Novosti, ali ista meta. Glasilo srpske nacionalne manjine u tekstu “Njuškalo i huškalo” ponovno se pozabavilo predsjedničkim kandidatom i popularnim glazbenikom Miroslavom Škorom govoreći o njegovim sumnjivim poslovima s HRT-ovom tvrtkom Orfej – tvrde da se radi o milijunskim iznosima. Kako ističu, Škoro je u dvije godine, dok je bio predsjednik Orfeja, diskografske kuće u vlasništvu javne televizije, oštetio HRT za više milijuna kuna, Orfej je ostavio u dugovima, a istodobno kupio autorska prava na pjesme koje su bile u Orfejevu vlasništvu. “Nije točno da nisam imao pravo na otpremninu i nije točno da sam ja jednostrano raskinuo ugovor o radu. Ne znam otkud Državnoj reviziji taj podatak prema kojemu nisam trebao dobiti otpremninu. Ovo mi je prvi glas o tome”, odgovorio je Škoro na ove napade, a Novosti pak demantiraju i njegove tvrdnje da do prošlog tjedna nije znao za mišljenje revizije. Naime, pronašli su tekst iz Večernjeg lista od prosinca 2000. godine u kojem je odbio odogovoriti na novinarsku tvrdnju da državna revizija traži da vrati otpremninu HTV-u, s kojega je otišao na vlastiti zahtjev. U izjavi za Jutarnji otprije nekoliko dana Škoro tvrdi da je otpremninu dobio “u skladu s važećim odredbama i sporazumnog raskida ugovora o radu”. Novosti pak ističu da je po ugovoru otpremninu mogao dobiti isključivo od Orfeja, koji je u tom intervalu grcao u dugovima, a ne od javne televizije. U istom tekstu kratko komentira i povlašteni kredit. “Zašto nitko ne pita ostalih 200 zaposlenika HRT-a koji su također dobili kredite kao i ja”, izjavio je, premda ni u tom slučaju nije bio ugovorno vezan uz HRT, nego za Orfej. Inače, ova glazbena kuća u vlasništvu javne televizije, kojom je potencijalni predsjednik upravljao, bila je predmetom policijskih istraga, premda je izravni povod za to nepoznat. Poznat je, međutim, nalaz Državnog ureda za reviziju iz 2000. godine. Naime, od 1997. godine, kad je Škoro postao direktor, Orfejevi proizvodi reklamirali su se u posve besplatno u udarnim terminima na HRT-u, premda su kao samostalno trgovačko društvo imali obavezu plaćati usluge toga tipa po tržišnim cijenama. Do 1999. godine javna televizija time je oštećena za tri milijuna kuna, a tijekom 1999. bez obračuna ostaje dodatnih 1,3 milijuna kuna TV promidžbe. Također, Orfeju je HRT ustupio besplatnu robu vrijednu 800 tisuća kuna, poslovni prostor u kojem se nalazilo sjedište te usluge Simfonijskog orkestra HRT-a čiji radnici nisu dobivali honorare. Koncem 1999. godine Škoro napušta direktorsku poziciju u Orfeju, a te godine tvrtka bilježi gubitak od 1,5 milijuna kuna. Službeno, Orfej se gasi 2015. godine, a Škorina tvrtka Campus pobjeđuje na natječaju za fonografski katalog od 600 metara sa startnom cijenom od 1,8 milijuna kuna. Procjenjuje se da vlasnik tih prava gdišnje ubire oko 200 tisuća kuna od reprodukkcije pjesama u javnom prostoru, a u jednom izvješću koje datira iz 2010. godine Orfej navodi svotu od 350 tisuća kuna godišnjih prihoda od naknade fonogramskih prava. Nakon 2000. godine, financijska policija i DORH provode detaljnu analizu HRT-a, koji je u službenom izvješću 1999. godinu okončao plusom od 4,5 milijuna kuna, premda je u stvarnosti bio u minusu od 120 milijuna kuna. Priča, međutim, nije imala nikakav pravni epilog. Na početku je objavljen sporazumni raskid koji je potpisao bivši direktor HTV-a Ivica Vrkić, koji ubrzo demantira te napise, ali iz faksimila ugovora vidljivo je da ga je potpisao tadašnji financijski direktor Josip Đerek. “Tvrdnja da sam s Miroslavom Škorom potpisao taj dokument neistinita je i lako provjerljiva, budući da je jasno vidljivo kako se ne na njemu ne nalazi moj potpis, već potpis Josipa Đereka, tadašnjega člana Uprave za financije. Nadalje, ne samo da spomenuti dokument nisam potpisao nego o isplati nisam bio ni obaviješten, a saznao sam tek po izvršenju isplate”, napisao je bivši direktor HRT-a Ivica Vrkić. Inače, ovo nije prvi put da se Novosti bave Škorom. Već su tvrdili i da je koncem 90-ih od HTV-a uzeo bogatu otpremninu, premda na to nije imao nikakvo zakonsko pravo, što je proizašlo iz mišljenja Državnog ureda za reviziju. Nakon dvije godine na poziciji direktora Orfeja, Škori je 1999. godine odobreno 350 tisuća kuna otpremnine, a na prvi napad glazbenik je uzvratio najavom tužbe. ”Kad ti Pupovčeve Novosti daju ovakvu naslovnicu, to je najbolja referenca da si na pravom putu. Brzo će doći trenutak kad će širitelji mržnje i lažnih vijesti biti skinuti s državnog proračuna i prepušteni izazovima tržišta”, napisao je, među ostalim, glazbenik dodajući da će sav novac od tužbe uplatiti djeci poginulih hrvatskih branitelja. Škoro je također demantirao tvrdnju da je primio 350 tisuća kuna otpremnine te je rekao da je riječ o mnogo manjem iznosu i da je sve bilo zakonito, prilažući doznaku iz tadašnjeg Zavoda za platni promet na kojoj je vidljivo da mu je HRT u rujnu 1999. isplatio 135.600 kuna, ni polovicu svote koju navode Novosti, a kao svrha doznake navodi se isplata otpremnine u skladu s ugovorom o plaći.

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43142 članaka.