ŠOK ZA VESNU PUSIĆ: Iz gimnazije koju je pohađala potvrdili su da nikada nije završila treći i četvrti razred

Vesna Pusić, Marina Lovrić Merzel, Asim Kurjak i tako u nedogled nabrajati bi se mogla imena onih čija je diploma dovođena u pitanje. ugledni odvjetnik Željko Olujić svojedobno prozivao bivši ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić koja je uzgred bila i hrvatska kandidatkinja za glavnu tajnicu UN-a prozivao zbog nepravilnosti u diplomi, a na što kako nam tvrdi do danas nitko nije reagirao. -Nikada gospođa Pusić nije demantirala ono što sam tvrdio, a što tvrdim i dalje što je istina objektivna. Ja nisam nikada rekao da ona nije maturirala u Zagrebu, ali je ona treći i četvrti razred gimnazije završila u Americi te nikada nije tražila nostrifikaciju, odnosno da joj se to prizna. To je svojevremeno izjavila i direktorica gimnazije u koju je ona išla, da nikada tamo nije završila treći i četvrti razred. A da sam ja u pravu govori činjenica da me za izrečeno nikada nije tužila, niti je ikada za ono što sam izrekao dala demanti- kaže Olujić. Naš sugovornik potvrđuje kako nikada niti druge nadležne institucije nisu reagirale na njegove izjave. -Institucije su trebale reagirati, odnosno njezino Ministarstvo kada sam je prozvao, ali oni su to odšutili čak nisu niti demantij dali. A pitanje vjerodostojnosti svega toga je pitanje drugih organa, prije svega inspekcija koje su mogle izršiti pregled, nadalje i škola u koju je ona tvrdila da je išla, odnosno završila gimnaziju također nije nikada dala nikakvo priopćenje. Dakle, očito je da sam ja bio u pravu- zaključuje Olujić. No, kada bi ove dvije dame bile jedine čije su diplome stigmatizirane tada bi mi jamačno bili nešto uređenije društvo no što jesmo. Što kažu brojke? O diplomama u Lijepoj Našoj, bez obzira na društveni status pojedinca podosta govore i brojke, a nedavno provedeno istraživanje otkriva da je čak četvrtina ispitanika priznala kako su ukrali dio tuđeg rada. U anketi koju je proveo portal EduCentra studenti i učenici upitani su rade li svoje radove sami ili ih kopiraju, a ostale tri četvrtine tvrdile su da tek konzultiraju druge radove. Anketa provedena među zaposlenicima hrvatskih sveučilišta otkrila je kako se čak 29 djelatnika barem jednom u karijeri susrelo sa znanstvenim radom za koji su sumnjali da je dijelom ili posve plagiran, a u diplomskim radovima ta brojka ide sve do 82 posto. Pisanje kako diplomskih tako i seminarskih radova nudi se u internetskom prostranstvu na svakom uglu te se kao takvo pretvorilo u unosan biznis. O stanju u hrvatskom školstvu te o načinu polaganja ispita podosta govore i akcije Uskoka pa smo tako nakon akcije Index svjedočili priči o kupovanju ispita na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, a priča je pak otišla sve do Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Ondje je podignuto čak šest optužnica, u igri je bilo i nekoliko desetaka optuženih, pa čak i osuđenih profesora te brojnih drugih posrednika i raznih stručnih suradnika koji su bili sudionici lažiranja i prodaje ispita. Akcija Indeks pokrenuta je davne 2007. godine, a do sada je otkriven niz slučajeva korupcije na hrvatskim sveučilištima. Akcija provedena u Osijeku, gdje se profesore podmićivalo čak i odojcima, pokazuje u kakvom društvu živimo. Zapanjujući podatci revizije Unutarnja revizija u Zagrebačkom holdingu započela je kada je pomoćnica Slobodana Ljubičića dobila otkaz zbog lažirane diplome Pravnog fakulteta, a nakon toga pokazalo se da je još 279 zaposlenika s lažnim diplomama. Njih 253 ostalo je bez posla. Najviše nepravilnosti pronađeno je u ZET-u. Naime, kod 84 zaposlena ustanovljeno je da imaju lažnu dokumentaciju o obrazovanju. U Čistoći njih 71 nema odgovarajuću stručnu spremu za posao koji obavljaju, dok je 23 “lažnjaka” pronađeno u Zagrebparkingu i Tržnicama Zagreb. U Zagrebačkim cestama njih je 17, u Zrinjevcu 13, a u Vodoopskrbi i odvodnji 11 zaposlenika bez odgovarajuće dokumentacije o obrazovanju. Aferu s diplomama imali su nedavno i na Hrvatskoj radioteleviziji gdje se spominjalo 17 nevjerodostojnih dokumenata, odnosno četiri nevjerodostojne diplome i 12 srednjoškolskih svjedodžbi nakon čega su svim zaposlenicima s tim dokumentima otkazani ugovori o radu. Pomalo znakovito, Robert Tomić Zuber, urednik Dokumentrnog programa HTV-a te sportska izvjestiteljica Mila Horvat dali su sporazumne otkaze, i to svega nekoliko tjedana prije nego što je Uprava državne televizije objavila kako su djelatnici te kuće dobili otkaz zbog lažiranih diploma i dokaza o stručnoj spremi, ali i nakon što su najavljene dodatne provjere diploma. Na javnom servisu šuškalo se i o brojnim drugim upitnim diplomama i statusima djelatnika. Tako je primjerice prozivan Branko Nađvinski koji se na poziciji urednika našao sa srednjom školom. Prozivala se u tom kontekstu i Ana Jelinić, a ova dvojka primala je plaće u iznosu od oko 10 tisuća kuna. Sporno je u dijelu javnosti bilo i imeSaše Kosanovića koji je sa srednjom školom također bio novinarska perjanice Hrvatske radiotelevizije. Tu je i Sanja Gvozdanović koju je na televiziju dovela Mirjana Rakić, a koja je završila višu pedagošku. Katja Biočina navodno također ima srednju školu i plaću višu od 10 tisuća kuna, dok je Stipe Alfieri navodno studirao 11 godina. Danijela Trbović, koja je tek nedavno diplomirala, sa srednjom je školom vodila skoro sve mozaične i zabavne emisije na javnoj televiziji. Za neadekvatnu diplomu prizivan je i bivši direktor Elektroistre Valter Krizmanić za prijevaru jer je posao u tom javnom poduzeću dobio temeljem krivotvorene diplome, za što ga je svojedobno optuživalo pulsko tužiteljstvo. Svojedobno je Radio Mrežnica pisala o tome da je direktor jedne tvrtke u vlasništvu Grada na svoje radno mjesto stigao pomoću lažne diplome. Gradonačelnik Damir Jelić tada je najavio provjeru svih diploma u gradskim tvrtkama i upravi. Zbog krivotvorenja diplome visoke stručne spreme i na temelju njezine nevjerodostojne radne knjižice osuđena je i Bernardica Topolnjak, bivša pročelnica ureda karlovačkog župana, nekadašnja šefica računovodstva karlovačke Toplane te bivša predsjednica karlovačkoga županijskog HSP-a Bernardica Topolnjak (prije Topolnjak-Halapa) iskoristila je lažnu diplomu da bi se zaposlila 2008. kao “rukovoditeljica” službe za financijske, računovodstvene i komercijalne poslove u karlovačkoj Toplani, a nakon toga bila je imenovana na dužnost “pročelnice Ureda župana u Karlovačkoj županiji”, gdje je radila od listopada 2010. do veljače 2012. Županijski sud u Zagrebu presudio je nekadašnjoj glasnogovornici splitsko-dalmatinske policije Marini Kraljević Gudlje također zbog krivotovrenja diplome. Prema toj presudi, ova je dama tijekom 1996. od nepoznate osobe nabavila krivotvorenu diplomu zagrebačkog Filozofskog fakulteta. S takvom krivotvorenom diplomom zaposlila se u MUP-u i tamo radila na više radnih mjesta za koja je potrebna visoka stručna sprema. Krajem 2011. zatražila je premještaj u Ravnateljstvo policije. No, u Ravnateljstvu posumnjali su u autentičnost diplome. Najpoznatiji slučajevi, između navedenih, oni su iz Hrvatskih šuma, u kojima je nađeno 28 krivotvorina, a posebno zanimljiv slučaj bio je onaj Mate Štimca: on je primao savjetničku plaću u iznosu od 15 tisuća kuna, na raspolaganju mu je bilo vozilo 24 sata dnevno, na poslu je rijetko viđan, a imao je krivotvorenu diplomu Prometnog fakulteta u Zagrebu.