Tomo Medved: Neću se ispričati Šerbedžiji, nismo ga povrijedili

Malo je koji zakon poput onog o pravima hrvatskih branitelja podigao toliko bure u javnosti i prije nego što je dospio do saborskih klupa, a jedna od najkontroverznijih tema svakako je najavljeno izjednačavanje prava pripadnika HV-a i HVO-a, što je i prvo pitanje kojim je Večernji list započeo intervju s ministrom branitelja Tomom Medvedom. Možete li precizirati kako ćete izjednačiti prava pripadnika HV-a i HVO-a? Za koje se kategorije pripadnika HVO-a predviđa odšteta, o kojem je broju ljudi riječ te kakve su projekcije troškova? Riječ je o jedinstvenom zakonu, ali naglasio bih da još uvijek govorimo o nacrtu teksta, odnosno o prijedlogu zakona. Vrednujući njihov doprinos u obrani suvereniteta RH, želimo omogućiti priznavanje statusa hrvatskog branitelja i pripadnicima borbenog sektora HVO-a. Teško je govoriti precizno o broju pripadnika HVO-a koji će dobiti status branitelja, no kad je riječ o materijalnim pravima, ta će se pitanja regulirati aneksom ugovora s BiH tijekom vremena. Hrvatska će skrbiti o 300-tinjak najtežih ratnih vojnih invalida prve skupine HVO-a, za koje je osigurano 14,8 milijuna kuna pa već u programu za 2017. imamo predviđena sredstva za motorna vozila, dok će ostali invalidi biti materijalno zbrinuti u okviru BiH. Preostalim pripadnicima HVO-a koji nisu invalidi Hrvatska će pružiti određene oblike zdravstvene skrbi, korištenje veteranskih centara, pravo na psihosocijalnu pomoć, jednokratnu novčanu pomoć i pravo na troškove ukopa i taj trošak planiran je i predviđen u istom budžetu s pripadnicima HV-a. U pravilu se oko ove tematike stvara nepotrebna, shizofrena situacija, no ne radi se ni o kakvim ekstremno visokim novim troškovima, nego o jasnijem i preciznijem reguliranju odnosa. Nema govora o milijardama kuna, mi smo u proračunu za 2017. godinu vrlo jasno definirali iznose i oni se uvećavaju za 201 milijun kuna u odnosu na proteklu godinu. Doslovno se zna kome i kamo ide svaka lipa, a proračun ocrtava naše prioritete. Kako će funkcionirati priznanje invaliditeta po osnovi oboljenja od PTSP-a? Odnosi li se samo na branitelje koji su se posljednjih godina liječili ili će biti dostupno svima? Moramo biti svjesni činjenice da je znanost dokazala da se bolest može pojaviti dugi niz godina nakon sudjelovanja u ratu i da je bilo potpuno neopravdano donošenje takve mjere da se vremenski, konkretnim datumom do 2006., ograniči mogućnost ostvarivanja statusa. Obilazeći bolnice, utvrdili smo određen broj branitelja koji su oboljeli ili su pokrenuli postupak nakon propisanog roka pa sam uvjeren da je apsolutno opravdano omogućiti podnošenje zahtjeva onim ljudima koji imaju kontinuitet liječenja, temeljem medicinske dokumentacije. Kako izbjeći manipulacije s liječničkim komisijama i o kojem je broju oboljelih riječ? Poduzet ćemo sve kako ne bi bilo zloporabe, ali uvjeren sam da će se ustrojavanjem Odjela za vještačenje sa stručnim, medicinskim, a ne administrativnim osobljem, prepoznati tko su branitelji oboljeli od PTSP-a i je li bolest nastala kao posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu ili nije. Mi smo radili niz simulacija, ali ne bih licitirao s brojem oboljelih unaprijed, taj će odgovor dati medicinski vještaci. Novi zakon predviđa i priznavanje statusa pripadnicima Narodne zaštite. Koja će prava ostvariti i prema kojim kriterijima? Oni su i dosad bili prepoznati u zakonu kao kategorija hrvatskih branitelja, jedino o čemu se ovih dana raspravlja su vremenski termini, treba li zadržati postojeći vremenski okvir od srpnja do kraja prosinca 1991. ili dulje jer postoje određene inicijative da se taj rok pomakne. U svakom slučaju, ne radi se o novoj populaciji, već o populaciji koja već ima u najvećoj mjeri status branitelja, onima koji su mahom nastavili tijek službe kasnije u postrojbama HV-a i policije. Ovdje leži i odgovor na pitanje odakle pola milijuna branitelja u Registru. Kada se zna da samo 70-ak tisuća invalida i stradalnika ostvaruje materijalna prava, možete li objasniti intenciju da će više od 400 tisuća branitelja koji do sada nisu bili “prepoznati” ovim zakonom postati “vidljivi” ? Istina, svi zakoni dosad u pravilu nisu regulirali statusna i materijalna pitanja branitelja i stradalnika koji nemaju status invalida. Stoga uvođenje naknade za nezaposlene branitelje za koje je osigurano 138 milijuna kuna dovoljno govori da smo prepoznali tu iznimno rizičnu socijalnu kategoriju. Ta je mjera ujedno i poticaj da se ti ljudi, oni koji mogu, zaposle. Jedan je od ciljeva zakona jačanje prava na prednost pri zapošljavanju te stimulacija poslodavaca kod zapošljavanja nezaposlenih branitelja, njih oko 23 tisuće. Mislite li da ćete sva prava uspjeti pokriti predviđenim budžetom ili ćete, kako se čuje iz oporbe, morati u rebalans? Prema svim simulacijama proračuna za 2017., sredstva koja smo dobili pokrivaju sve planirane obveze. Nakon javne rasprave koja slijedi proceduru donošenja zakona planiramo okončati u prvom kvartalu iduće godine. Kako odgovarate na kritike da novim zakonom podilazite prosvjednicima iz Savske i da se iza brojnih stavki krije “kupovanje mira s braniteljima”? To je neprihvatljiv, neozbiljan i neodgovoran pristup. Svi ovi problemi o kojima govorimo muče ovu populaciju niz godina pa tendenciozno iznošenje takvih neistina nema nikakvog smisla. Mi smo vrlo racionalno proteklih devet mjeseci analizirali stanje, prepoznali probleme i ne znam kome još u Hrvatskoj nije jasno da je zdravlje i smrtnost branitelja veliki problem zbog čega smo već pokrenuli preventivne medicinske preglede u Vukovaru i Vinkovcima. Na listi za stambeno zbrinjavanje je 13.000 invalida pa smo od niza ministarstava i agencija tražili da nam ustupe raspoložive stanove. Samo u Vukovaru je 1500 praznih stanova i već imamo zainteresirane invalide koji žele tamo živjeti. Kada ratni vojni invalidi mogu očekivati objedinjavanje mirovine koja je, prema postojećem Zakonu o mirovinskom osiguranju, razdvojena na dio ostvaren po općem i na dio ostvaren po posebnom propisu? Taj problem više ne postoji. Izmjenom zakona reguliran je jedinstven izračun mirovina, iznos mirovina je objedinjen, a jedinstvena rješenja korisnici mogu očekivati već iza 1. siječnja. U sljedećih šest mjeseci HZMO je obvezan donijeti nova rješenja o jedinstvenoj svoti mirovine. Kada bi prvi korisnici mogli očekivati povratak opskrbnina pod krov vašeg Ministarstva? Povratak prava na opskrbnine u nadležnost Ministarstva hrvatskih branitelja očekuje se stupanjem na snagu novog zakona. Mirovine veće od 5000 kuna zakonom iz 2014. smanjene su za 10%. Ta bi se odredba trebala prestati primjenjivati kada BDP tijekom tri tromjesečja premaši 2%, što je slučaj, stoga, je li u proračunu osiguran novac za obeštećenje tih korisnika? U Vladi je nakon svih analiza, na žalost, zaključeno da Ministarstvo financija nema sredstva za povrat tog dugovanja. Došli smo do zaključka da su naše težišne mjere – zdravlje, stambeno zbrinjavanje i nezaposlenost – trenutačni prioritet, a mjeru povratka 10% planiramo u 2018. Što je s pripadnicima NOB-a, jesu li zadržana njihova prava i koliko je novca osigurano? Ta su pitanja još od utemeljenja Ministarstva regulirana Zakonom o vojnim i civilnim invalidima rata i tako će i ostati. Jeste li inicijativu Klemmove Udruge Specijalne policije za suradnju sa srpskim veteranima, osobito na pitanjima nestalih, doživjeli kao svojevrsnu poruku da taj proces ne teče dovoljno brzo? Jer, čemu onda služi vaša Uprava za nestale? Imam izvrsnu suradnju s udrugama iz Domovinskog rata, tako i s Udrugom Specijalne policije. Imali ste prilike vidjeti da su i sami inicijatori odustali od te ideje. No, svaki doprinos u cilju prikupljanja informacija o mogućim lokacijama masovnih grobnica podržavamo. Surađujemo sa svim službama koje su ovlaštene za prikupljanje tih podataka, svaku informaciju analiziramo vrlo ozbiljno, svakodnevno provodimo probna iskapanja i obavljamo intervjue, no možda je izostalo češće informiranje o tome što radimo na ovome području jer smatramo da ne moramo o svakom iskapanju obavještavati javnost. Važno nam je da sve informacije imaju obitelji nestalih. Kako riješiti problem ploče poginulim pripadnicima HOS-a postavljene u Jasenovcu? Onako kako je to vrlo jasno i precizno iznio predsjednik Vlade, dakle institucionalno, na sadržajan, kvalitetan i konsenzualan način. To nije pitanje oko kojega se smije politizirati, posebno je važno staviti ga u kontekst vremena uzimajući ulogu HOS-a kao postrojbe koja je dala veliki doprinos u Domovinskom ratu i odajući pijetet onima koji su na tome mjestu položili svoje živote. Bude li ploča uklonjena, pripadnici HOS-a na društvenim mrežama najavljuju otpor, prosvjed, pa i šator. Što im poručiti? Da Vlada i moje ministarstvo apsolutno podržavaju sustavan i institucionalan pristup rješavanju tog pitanja. >> U 23 godine ubila su se 2734 branitelja