14. RUJNA 1991. – JNA PREDAJE TEŠKO TOPNIŠTVO U SREDIŠTU ZAGREBA: Hrvatska dobila haubice od 203 mm

Skladište, a ne spremna bitnica

Vojarna „27. juli“ bila je u procesu gašenja i služila je kao spremište tehnike povučene iz uporabe. Dana 14. rujna 1991. predalo se 15 časnika i dočasnika te 37 vojnika JNA. U objektu je preuzeto i 50 komada pješačkog naoružanja, šest haubica 203 mm s gusjeničarima za vuču, oko 30 topova i desetak vozila, navodi Nacionalov pregled osvajanja vojarni JNA.

Teške haubice bile su američke M115, ranije označavane kao M2. Svaka je težila približno 14,5 tona, imala je kalibar 203,2 mm, posadu od 14 ljudi i efektivni domet oko 16,8 kilometara.

Osnovni podaci o haubici M115:

• kalibar: 203,2 mm

• masa: 14.528 kg

• efektivni domet: 16.800 m

• posada: 14 ljudi

• najveća brzina paljbe: jedna granata u minuti

Podaci su navedeni u publikaciji Gradskog muzeja Karlovac.

Tehnički problem bio je veći od predaje

Haubice nisu bile odmah spremne za uporabu. Nedostajali su udarni mehanizmi, ciljničke naprave, panorame, kvadranti i tablice gađanja. Dio važnih sklopova bio je uništen ili uklonjen.

O tome svjedoči i izvještaj Vesne Puhak u časopisu Hrvatski vojnik, broj 24 iz 1992. godine. U njemu se navodi da su prve haubice nakon pada vojarne bile neupotrebljive te da su ljudi pristigli u Selsku zajedno sa zapovjedništvom ZNG-a sudjelovali u nabavi i izradi potrebnih dijelova i streljiva.

Prema prikazu Vojne povijesti, stručnjaci su procjenjivali da će za osposobljavanje trebati mjeseci. Ipak, udarni mehanizmi izrađeni su, ciljničke naprave nadomještene, a tablice gađanja postupno sastavljene za približno tri tjedna.

Problem je bilo i streljivo. Iz skladišta u Delnicama, Prečecu, Dubokom Jarku, Varaždinu i drugim mjestima dopremljeno je oko 2.800 granata. Tijelo projektila težilo je približno 90 kilograma, a u početku su nedostajale i kapsule za opaljenje.

Prva paljba početkom listopada

Prva potpuno formirana bitnica sa šest haubica početkom listopada 1991. odlazi na područje Pisarovine i ulazi u borbeni sustav pod zapovjedništvom 149. trešnjevačke brigade. Prema prikazu Vojne povijesti, 4. listopada zaposjela je položaj kod Jamnice na Kupi.

Samo tjedan dana poslije, 11. listopada, još je jedna bitnica bila operativna kod Pokupskog, pod zapovjedništvom 153. velikogoričke brigade. Ratni izvještaj u Hrvatskom vojniku drugu bitnicu smješta na područje Kravarskog, također u zoni djelovanja 153. brigade.

Krajem listopada u vojarni na Selskoj ustrojeni su zapovjedništvo i logistički vod. Dodane su još dvije teške haubičke bitnice i bitnica topova 155 mm, a postrojba se u tadašnjim izvorima navodi kao 11. mješoviti haubičko-artiljerijski divizion 203/155. Kasniji naziv postrojbe bio je 8. haubično-topnički divizion 203 – Zagreb, što potvrđuje virtualna izložba MORH-a.

Ratni put haubica

• Pisarovina i Jamnica – Banija – istočna Slavonija: prva bitnica nakon djelovanja na Kupi nastavlja borbeni put na Baniji, a dio ljudstva i oruđa kasnije odlazi na istočnoslavonsko bojište pod zapovjedništvo 108. brigade.

• Kravarsko i Pokupsko: druga bitnica djeluje u području Pokuplja pod 153. velikogoričkom brigadom.

• Karlovac: treća bitnica pridodana je Operativnoj zoni Karlovac. Od 28. listopada 1991. djelovala je s položaja u Gornjoj Jelsi kod Karlovca, što bilježi Gradski muzej Karlovac.

• Sisak, Banija i južno bojište: četvrta bitnica djelovala je na području Siska i Banije. Jedan vod potom je upućen na južno bojište, dok je drugi ostao u Prečkom.

• Bosanska Posavina, jug Hrvatske i Oluja: dijelovi postrojbe kasnije su premješteni uz Savu, gdje su pružali topničku potporu obrani Bosanske Posavine, a potom i na jug Hrvatske i u Hercegovinu. Teške haubice posljednji su put borbeno angažirane tijekom operacije Oluja, navodi Tomislav Šulj u prikazu ratnog puta 8. HTD-a.

Trag nakon rata

Jedan dokumentirani primjerak haubice M115 203 mm danas se nalazi u zbirci Domovinskog rata Gradskog muzeja Karlovac na Turnju, pod inventarnim brojem GMK-IKMP-10514. Muzejska publikacija navodi da je taj tip haubice nakon zarobljavanja osposobljen i upućen na bojišta Pisarovine, Banije i istočne Slavonije.

U Sikirevce je 2024. stigla rashodovana haubica 203 mm kao spomen na djelovanje zagrebačkih topnika u obrani Brodske Posavine 1992. godine. Dostupna objava ne navodi serijski broj niti potvrđuje da je riječ upravo o jednoj od šest haubica preuzetih na Selskoj cesti.

Haubice iz vojarne „27. juli“ zato nisu ostale tek ratni plijen. Nakon popravaka, izrade dijelova i osiguranja streljiva postale su dio organiziranog hrvatskog topničkog sustava – od Pisarovine i Banije, preko Karlovca, Siska i istočne Slavonije, do Bosanske Posavine, juga Hrvatske i završnih operacija 1995. godine