Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) donesen je u Saboru 13. prosinca 2013.godine, istoga dana kada je donesen i Zakon o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, sa 82 glasa za i 18 glasova protiv. On donosi značajne promjene. Naime, prema riječima odgovornih osoba iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje braniteljske i obiteljske mirovine ratnih stradalnika u ukupnoj svoti se neće mijenjati , ali se po novom zakonu jasno razdvaja koji se dio financira iz mirovinskog fonda, a koji iz državnog proračuna. To bi trebalo biti vidljivo od 1. siječnja iduće godine. Zar nije indikativno da mirovinski fond do današnjeg dana ne zna na koji način treba obračunati mirovine. Zakonom su uvedene iznimke kod izračuna mirovina s posebnim propisima, u koje spadaju i braniteljske mirovine, pa će se njihove mirovine usklađivati prema realnom rastu bruto društvenog proizvoda prema podacima Državnog zavoda za statistiku u svakom od tri prethodna tromjesečja najmanje 2,0% u odnosu na isto tromjesečje prethodne kalendarske godine i ako je deficit državnog proračuna u istom razdoblju manji od 3% (isto se ne očekuje narednih 5 godina). Obzirom na gospodarsku situaciju lako se da zaključiti da braniteljske mirovine, barem onaj dio mirovine određene po posebnim propisima, neće rasti u sljedećih nekoliko godina. STAV PRAVNIH STRUČNJAKA : Posebno će biti pogođeni hrvatski branitelji koji primaju najnižu braniteljsku mirovinu (u iznosu od oko 2400,00 kuna), a takvih je skoro 80%, budući isti nemaju dovoljno radnog staža i mirovina im je određena isključivo na temelju braniteljskog statusa. Nema nikakve dvojbe da je taj dio braniteljske populacije, uz druge socijalne čimbenike, bitno izložen rizicima siromaštva. Isto tako, velike posljedice imat će populacija roditelja poginulih branitelja, udovica i članova obitelji branitelja jer su njihova mirovinska prava vezana na državni proračun odnosno riznicu i kod njih također nema mogućnosti za povećanje mirovina budući isti također nisu ostvarili dovoljno godina radnog staža, jer su poginuli u dobi kad nisu mogli ostvariti mirovinski staž. Kako bi se mogao primijenio novi ZOMO na branitelje od 01. siječnja 2015. potrebno je predložiti izmjene Zakona o braniteljima i usvojiti ga u Hrvatskom saboru do konca godine. Te izmjene bi se trebale odnositi ono što regulirana 2. glava zakona, a to je PRAVO IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA odnosno onaj dio koji regulira način izračuna mirovina, budući je novi način izračuna mirovine definiran novim ZOMO. Ministar branitelja tvrdi kako ne postoji nacrt zakona koji bi trebalo uputiti u daljnju proceduru, zato se postavlja jasno pitanje kako će HZMO svim korisnicima izraditi nova rješenja u 2014 godini kao preduvjet za isplatu mirovina po novom zakonu. Otvorena pitanja : Iz članka 80. Zakona o mirovinskom osiguranju i obrazloženja zakona jasno proizlazi da se mirovina ostvarene prema posebnom propisu razdvaja na opći dio mirovine koji se izračunava koliko imaš radnog staža i uplate doprinosa i posebni dio koji bi se isplaćivao iz državnog proračuna ( ovisno koliko novca aktualna Vlada ima na raspolaganju za tu namjenu). Hoće li već ostvarene braniteljske mirovine i obiteljske mirovine ratnih stradalnika koje su ostvarene prema posebnom propisu pod povoljnijim uvjetima biti u konačnici iste ili će biti smanjene, jer se usklađivanjem sa Zakonom o mirovinskom osiguranju, sigurno mirovine branitelj i obiteljske mirovine smanjuju radi vrlo malo radnog staža. Ako uzmemo u obzir da je najveći dio hrvatskih stradalnika iz Domovinskog rata u istinu otišla u dobi kada su imali jako malo radnog staža ili prije toga uopće nisu radili, dolazimo do zaključka da će ova braniteljsko-stradalnička populacija ovisiti o milosti aktualnih Vlada RH. U posebnim problemima mogle bi se naći obitelji poginulih branitelja čije će se mirovine isplaćivati u kompletnom iznosu iz državnog proračuna. Usklađivanje mirovina nema nikakve veze s razdvajanjem na dio mirovina ostvaren prema posebnom propisu i dio mirovine ostvaren na temelju staža osiguranja iz članka 25. Zakona. Članak 25. regulira da se u staž osiguranja računa razdoblje koje je osiguranik proveo nakon navršene 15. godine života u obveznom osiguranju i produženom osiguranju Članak 80. Zakona o mirovinskom osiguranju (koji je stupio na snagu 01.siječnja 2014.) regulira da: (1) Starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina, invalidska mirovina i obiteljska mirovina koja se ostvaruje prema posebnom propisu pod povoljnijim uvjetima ili se određuje na povoljniji način od načina određivanja mirovine prema ovom Zakonu, a u cijelosti ili dijelu se određuje na temelju staža osiguranja iz članka 25. ovoga Zakona, razdvaja se na dio mirovine ostvaren prema posebnom propisu i dio mirovine ostvaren na temelju staža osiguranja iz članka 25. ovoga Zakona. (2) Dio mirovine ostvaren prema posebnom propisu utvrđuje se tako da se svota mirovine određena prema ukupnom mirovinskom stažu umanji za dio mirovine za staž osiguranja iz članka 25. ovoga Zakona. (3) Dio mirovine za staž osiguranja iz članka 25. ovoga Zakona izračunava se tako da se cijela mirovina podijeli s ukupnim mirovinskim stažem i tako dobivena vrijednost mirovine po godini mirovinskog staža pomnoži s faktorom preračuna iz stavka 4. ovoga članka, i s ukupnim stažem osiguranja iz članka 25. ovoga Zakona, i preračunava u osobne bodove primjenom aktualne vrijednosti mirovine iz članka 88. stavka 1. ovoga Zakona. (4) Pri određivanju dijela mirovine prema stavku 3. ovoga Zakona koji se odnose na staž osiguranja iz članka 25. ovoga Zakona faktor preračuna iznosi za: 1) mirovinu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata od 30. svibnja 1990. godine do 30. lipnja 1996. godine i za obiteljsku mirovinu ostvarenu nakon smrti tih hrvatskih branitelja: a) starosnu, prijevremenu starosnu, invalidsku i obiteljsku mirovinu prema općem propisu koje su povećane prema posebnom propisu 0,85 b) invalidsku i obiteljsku mirovinu ostvarenu prema posebnom propisu 0,40 c) invalidsku mirovinu određenu razmjerno utjecaju pojedinih uzroka na invalidnost ostvarenu prema posebnom propisu 0,45 2) mirovinu pripadnika Hrvatske domovinske vojske mobilizirane od 17. travnja 1941. godine do 15. svibnja 1945. godine i za obiteljsku mirovinu ostvarenu nakon smrti tih pripadnika 0,85 3) mirovinu sudionika Narodnooslobodilačkog rata i za obiteljsku mirovinu ostvarenu nakon smrti tih sudionika: a) sudionika Narodnooslobodilačkog rata prije 9. rujna 1943. godine, odnosno 13. listopada 1943. godine 0,70 b) sudionika Narodnooslobodilačkog rata od 9. rujna 1943. godine, odnosno 13. listopada 1943. godine do 15. svibnja 1945. godine 0,85 4) mirovinu bivših političkih zatvorenika i za obiteljsku mirovinu ostvarenu nakon smrti tih osiguranika 0,55 5) mirovinu članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i za obiteljsku mirovinu ostvarenu nakon smrti tih osiguranika 1,0 6) mirovinu zastupnika u Hrvatskom saboru, bivših članova Vlade Republike Hrvatske, sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i glavnog državnog revizora i za obiteljsku mirovinu ostvarenu nakon smrti tih osiguranika 0,45 7) mirovinu ovlaštenih službenih osoba unutarnjih poslova i pravosuđa i za obiteljsku mirovinu ostvarenu nakon smrti tih djelatnika 0,60 42 8) mirovine bivših članova Izvršnog vijeća Sabora i administrativno umirovljenih saveznih javnih službenika i za obiteljsku mirovinu ostvarenu nakon smrti tih osiguranika 0,75 9) mirovine ostvarene prema Zakonu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja i pravima po osnovi nezaposlenosti zaposlenika u Istarskim ugljenokopima "Tupljak" d.d. Labin i za obiteljsku mirovinu ostvarenu nakon smrti tih korisnika 0,75 10) mirovine radnika profesionalno izloženih azbestu i za obiteljsku mirovinu ostvarenu nakon smrti tih korisnika 0,90 11) mirovine djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, te radnika na poslovima razminiranja, koje se ostvaruju i određuju na temelju Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, Zakona o humanitarnom razminiranju i Zakona o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja i za obiteljsku mirovinu ostvarenu nakon smrti tih osiguranika 0,65 12) mirovine osiguranika članova posade broda u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi i za obiteljsku mirovinu ostvarenu nakon smrti tih osiguranika 0,90 i 13) mirovine osiguranika kojem je u ukupan mirovinski staž uračunat i staž osiguranja navršen do 8. listopada 1991. godine prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika, i plaće (osobni dohodak i posebni dodaci) ostvarene u bivšoj JNA u iznosu od 63,22%, i za obiteljsku mirovinu ostvarenu nakon smrti tih osiguranika iznosi 0,90. (5) Osobni bodovi za dio mirovine ostvaren prema posebnom propisu iz stavka 2. ovoga članka određuju se tako da se ukupni osobni bodovi umanje za osobne bodove za dio mirovine izračunate prema stavku 3. ovoga članka. (6) Za izračun mirovine prema ovome članku pod stažem osiguranja iz članka 25. ovoga Zakona smatra se uz efektivno razdoblje provedeno po osnovi rada u obveznom mirovinskom osiguranju i vrijeme staža osiguranja koje se osiguraniku koji je radio na osobito teškim i za zdravlje štetnim radnim mjestima ili zanimanjima računalo s povećanim trajanjem prema propisima koji su bili ili su na snazi u razdoblju u kojemu je staž osiguranja ostvaren. (7) Na mirovine pripadnika bivše JNA, preuzete sukcesijom bivše SFRJ, čije je korištenje osigurano na temelju općeg propisa koji je bio na snazi do stupanja na snagu ovog Zakona, mirovine pripadnika Hrvatskog vijeća obrane koje se ostvaruju na temelju Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini i mirovine bivših službenika u saveznim tijelima bivše SFRJ preuzetih člankom 38. Zakona o mirovinskom» ne primjenjuju se stavci 1. i 2. ovoga članka U obrazloženju Prijedloga Zakona koji je 7. studenog 2013. Vlada RH uputila u Sabor, decidirano kaže da se tim zakonom usklađuje zakonodavstvo RH sa zakonodavstvom Europske unije. Analizirajući sadržaj zakona možemo zaključiti kako: Nisu točna tvrdnja Predsjednika RH, Predsjednika Vlade i Ministarstva branitelja koji tvrde da se ne ukidaju ili smanjuju postojeće razine prava koja hrvatski branitelji imaju. Isto tako na portalu ministarstva branitelja stoji da pravno ukidanje pojedinih kategorija braniteljske i stradalničke populacije ili smanjenje postojeće razine materijalnih i drugih prava nije bilo tema niti jednog drugog tijela Vlade Republike Hrvatske. Tim ekonomskih stručnjaka