Okrivljenici su znali da njihovi podređeni sustavno ubijaju, tuku, zlostavljaju i muče preostalo stanovništvo hrvatske nacionalnosti na okupiranom području te da siluju žene, stoji u optužnici Nova optužnica za ratni zločin podignuta je protiv umirovljenog generala JNA Borislava Đukića, kojem se već sudi za miniranje brane Peruća, a riječ je o optužnici Županijskoga državnog odvjetništva u Splitu koja Đukića i još sedmoricu okrivljenika, među kojima su pukovnici i potpukovnici JNA, tereti za ubojstva 117 civila, silovanje, uništavanje objekata i protjerivanje građana Šibensko-kninske županije. Na teret im se stavlja da su od kolovoza 1991. do 4. kolovoza 1995., kao zapovjednici JNA, milicije, teritorijalne obrane i vojske protuustavne tvorevine nazvane "SAO Krajina" i tzv. RSK, izdavali zapovijedi da se topništvom i pješaštvom napadnu civilna naselja na području te županije. Kada su jedan broj naselja okupirali, tereti ih se da su izdavali zapovijedi da se iz tih okupiranih naselja topništvom tuku civilna naselja nastanjena građanima hrvatske nacionalnosti pod kontrolom hrvatskih oružanih snaga. Okrivljenici su znali da njihovi podređeni sustavno ubijaju, tuku, zlostavljaju i muče preostalo stanovništvo hrvatske nacionalnosti na okupiranom području te da siluju žene, a isto tako su znali da njihovi podređeni pale, miniraju i na druge načine uništavaju stambene i gospodarske objekte te katoličke i kulturne objekte, navodi se u optužnici. Optužnica okrivljenike tereti da kao zapovjednici nisu poduzeli potrebne radnje kako bi spriječili takvo ponašanje svojih podređenih već su takve radnje dopuštali, pa su njihovi podređeni, ohrabreni takvim držanjem i ponašanjem svojih zapovjednika, nastavili nesmetano i dalje s takvim radnjama te su ubili 118 civila, pet žena su silovali, a sedam žena su pokušali silovati. Mnogobrojno stanovništvo protjerano je iz okupiranih naselja, uništen je velik broj stambenih, gospodarskih, vjerskih i kulturnih objekata sve do vojnoredarstvene akcije "Oluja". U Županijskom državnom odvjetništvu ističu kako je optužnica podignuta nakon višegodišnjeg rada policije i državnog odvjetništva na utvrđivanju činjenica i prikupljanju dokaza provođenjem ekshumacija, sudsko-medicinskih vještačenja, analiziranja dokumentacije iz Hrvatskog memorijalnog centra Domovinskog rata i dokumentacije Međunarodnog kaznenog suda za Jugoslaviju u Den Haagu, te provedenih hitnih istražnih radnji ispitivanja 450 svjedoka i provedene istrage (više od tri tisuće dokaza). U optužnici je predloženo da se sudi u odsutnosti onim okrivljenicima koji nisu dostupni hrvatskim državnim tijelima zbog postojanja osobito važnih razloga. Borislav Đukić je u splitskom zatvoru od 9. ožujka ove godine nakon što ga je Hrvatskoj izručila Crna Gora. Optužnicom iz 1995. godine tereti ga se za rušenje brane na Perući početkom 1993.  Tereti ga se da je kao zapovjednik 221. motorizirane brigade 9. kninskog korpusa nakon naredbe zapovjednika korpusa i srpske paravojske generala Ratka Mladića i Mile Novakovića zajedno sa majorom Milanom Koricom, zapovjednikom pogranične milicije SAO Krajine izdao zapovijed o rušenju brane s 30 tona eksploziva. Eksplozija je prouzročila štetu od 90 milijuna kuna, a na sanaciju je potrošeno dodatnih deset milijuna tadašnjih njemačkih maraka. Đukiću se od sredine srpnja ove godine sudi na Županijskom sudu u Splitu, a trenutno se u dokaznom postupku saslušavaju svjedoci.