Do danas su tek dvije osobe kažnjene zbog zločina u Škabrnji: Svi ostali izbjegli kazne
Uz Vukovar, i Škabrnja će 18. studenoga obilježiti 35. godišnjicu stradanja civila i branitelja u napadu koji su pod zapovjedništvom Ratka Mladića počinili pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojba.

Napad na Škabrnju počeo je 18. studenoga 1991. godine rano ujutro iz dva smjera. Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva, uz potporu zrakoplova, došla je preko Zemunika Gornjeg, a druga iz smjera Biljana Donjih.
Glavni udar i težište napada agresora bio je na zapadnom ulazu u Škabrnju, kod zaseoka Ambar i Ražovljeve glavice, gdje su angažirane jake tenkovsko-pješačke snage JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine.
Do središta mjesta i crkve Velike Gospe paravojne snage i pripadnici JNA došli su tek predvečer, tjerajući ispred tenkova zarobljene branitelje i civile kao živi štit.
Civili, pretežno žene, djeca i starije osobe, koji su se skrivali u podrumima i drugim zaklonjenim prostorima, nasilno su tjerani van, ubijani i masakrirani. Stotinjak civila, uglavnom žena i djece, zarobljeno je i odvedeno u Benkovac.
U napadu ubijena i masakrirana 43 civila te 15 hrvatskih branitelja
Mjesto je branilo 246 hrvatskih branitelja, pripadnika Samostalnog bataljuna Škabrnje, no nisu uspjeli obraniti selo zbog višestruko naoružanih neprijateljskih snaga.
Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, crkva je do temelja srušena, a cijelo je područje minirano.
Civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristegu, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni.
Na dan napada mučki je ubijeno i masakrirano 43 civila i 15 hrvatskih branitelja. U sljedećih nekoliko mjeseci u okupiranoj Škabrnji ubijeno je još najmanje 10 civila, a nekoliko ih je preminulo zbog smrzavanja i izostanka osnovnih životnih uvjeta i liječničke skrbi.
Ukupno je u Domovinskom ratu Škabrnja imala 56 civilnih žrtava i 25 poginulih branitelja. Nakon rata još je šestero mještana stradalo od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava.
Do oslobođenja u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja 1995. godine u Škabrnji je ubijeno 86 osoba.
Samo dvoje odslužilo kaznu zbog zločina
Do danas su samo dvije osobe odslužile kaznu zbog zločina u Škabrnji. Ostali osuđenici izbjegli su izvršenje kazne jer im se sudilo u odsutnosti. Za zločin u Škabrnji nije odgovarao ni Ratko Mladić, koji je pred Haškim sudom osuđen na doživotni zatvor za genocid i ratne sločine u BiH.
Za zločine u Škabrnji osuđena je nekadašnja medicinska sestra Zorana Banić, zbog kršenja međunarodnog prava, odnosno za sudjelovanje u napadu i ubijanju stanovništva u Škabrnji 18. studenoga 1991.. Nakon odsluženja kazne iz zatvora je izašla krajem 2007.
Presudom Županijskog suda u Zadru, koja je postala pravomoćna u lipnju 1998. godine, za ratni zločin u Škabrnji osamnaest osoba je proglašeno krivima (optužnicom je bilo obuhvaćeno dvadeset i šest okrivljenika) i osuđeno na višegodišnje zatvorske kazne. Među njima je jedino prisutan bio Jovan Badžoka, koji je osuđen na deset godina zatvora.
Na obilježavanju 35. obljetnice stradanja Škabrnje sudjelovat će izaslanstvo Vlade predvođeno potpredsjednicima Vlade i ministrima mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem te financija Tomislavom Ćorićem. U ime predsjednika Republike Zorana Milanovića prisustvovat će predstojnik Ureda predsjednika Orsat Miljenić.
Središnji program obilježavanja počet će u 9.45 sati komemorativnim programom u Ambaru. Slijedi Kolona sjećanja -Hodnja do Spomen-obilježja masovne grobnice i polaganje vijenaca te sveta misa u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije za sve stradale u Domovinskom ratu.
Obilježavanje će završiti u 13 sati hodnjom „Korak po korak“ do Spomen-obilježja na mjesnom groblju sv. Luke.
Izvor:Hina











