Srbin ratovao na strani muslimana u Bosni pa opisao kakve su monstruoznosti radili: ‘Najgore što sam vidio’

U kolovozu 1994. godine u Turanj, južno predgrađe grada Karlovca, stigao je veliki broj muslimanskih izbjeglica koji su napustili Zapadnu Bosnu i sigurnost pokušali naći u Hrvatskoj.

To se dogodilo nakon što je u Cazinskoj krajini vlast uspostavio Fikret Abdić, bosanskohercegovački poduzetnik i političar osnovavši Autonomnu pokrajinu Zapadna Bosna.dmah po proglašenju Autonomne pokrajine, Abdić je ušao u sukob s Armijom BiH te sklopio savezništvo sa Srbima. Stoga je nekoliko tisuća ljudi na današnji dan, 20. kolovoza 1994., izbjeglo na okupirani teritorij Republike Hrvatske, a odmah dan poslije Abdić je sa 5. korpusom Armije BiH zauzeo Veliku Kladušu.

Muslimani u bijegu od muslimana došli u RH

Kolona izbjeglica dugačka 15 kilometara stala je od Tušilovića prema Turnju, gdje su ulazili u porušene kuće, školu i mjesnu ambulantu. Pomoć izbjeglicama s hrvatske strane bazirao se na humanitarnim osnovama, a ulazak u neokupirani teritorij Republike Hrvatske bio im je moguć samo do karlovačke bolnice u hitnim slučajevima, a nakon obrade bili bi vraćani nazad.Međusobni sukob muslimana je u BiH donio dodatnu pomutnju pa se činilo kako u toj zemlji ratuju “svi protiv svih”. Bošnjaci su u ovom sukobu jedni prema drugima bili osobito okrutni, pa iako je to do danas ostalo prilično nepoznato – bošnjački bratoubilački rat bio je osobito krvav.

“Krvoločno su se ubijali”

Na Abdićevoj strani su, prema kazivanju nekadašnjeg načelnika 5. korpusa Armije BiH Mirsada Selmanovića, ratovali srbijanski specijalci, paravojske i kriminalci, među kojima i ozloglašeni Milorad Ulemek Legija, a znatnu podršku pružali su mu i Arkanovi “Tigrovi”. Jedan srpski specijalac posvjedočio je o tom turobnom vremenu:

“Njihov bratoubilački rat je bio nemilosrdan i to njihovo međusobno ubijanje je nešto najkrvoločnije što sam vidio. Nikako to nisam mogao shvatiti”. Najteže borbe vođene su između Bošnjaka, pripadnika regularnih jedinica 5. korpusa Armije BiH i “Abdićevaca” pri čemu je poginulo oko 3.000 Bošnjaka, počinjeni su strahoviti zločini, a Fikret Abdić je svoje sunarodnjake neistomišljenike odvodio u logore.