Europa u raskoraku zbog Ukrajine: Ljeto prolazi i slijede ruski zimski napadi
Europa grozničavo traži dodatne presretačke projektile za sustave Patriot koje bi mogla donirati sve očajnijoj Ukrajini, koja nastoji ojačati svoju obranu od balističkih projektila prije očekivane ruske zimske ofenzive, piše POLITICO.

Kijev traži stotine presretača, no nova proizvodnja stići će prekasno, rat s Iranom dodatno je opteretio američke zalihe, a nekoliko vodećih europskih saveznika Ukrajine poručuje da imaju malo projektila koje mogu sigurno donirati.
„Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci Rusija na nas tjedno ispali više projektila nego što ih mi od partnera dobijemo tijekom nekoliko mjeseci”, rekao je prošlog tjedna bivši ukrajinski ministar obrane Mykhailo Fedorov. U srpnju je ukrajinska protuzračna obrana presrela samo 29 od 195 ruskih balističkih projektila, dok ih još 40 nije dosegnulo svoje ciljeve, priopćilo je ukrajinsko Ministarstvo obrane.
Njemačke donacije
Njemačka, jedan od najvećih donatora vojne pomoći Ukrajini, već je prebacila sustave Patriot i projektile toj zemlji. No Berlin sada mora uskladiti sve hitnije potrebe Kijeva s minimalnim zalihama koje su potrebne za zaštitu same Njemačke i ispunjavanje njezinih obveza prema NATO-u. I druge europske zemlje razmatraju trebaju li zadržati svoje presretačke projektile ili ih poslati Ukrajini.
„Ovdje doista dosežemo svoje granice”, rekao je brigadni general Jürgen Schrödl, visoki dužnosnik njemačkog Ministarstva obrane, na panelu u Berlinu nedugo nakon prošlomjesečnog summita NATO-a u Ankari. „Moramo osigurati i vlastitu zaštitu.”
Berlin i druge sjevernoeuropske prijestolnice pozvale su saveznike diljem kontinenta da razmotre koju bi dodatnu vojnu opremu i financijsku pomoć mogli izdvojiti.
„Mislim da to dugoročno nije održivo za Europu”, rekao je norveški ministar obrane Tore O. Sandvik za POLITICO. „Sve europske zemlje moraju učiniti više.”
Time se stvara pritisak na zemlje koje raspolažu zalihama presretača Patriot, poput Poljske, Španjolske i Grčke. Nedostatak se prije svega odnosi na projektile Patriot PAC-3 i PAC-2, koji predstavljaju jednu od rijetkih učinkovitih obrana Ukrajine protiv brzih ruskih balističkih projektila.
Ukrajina protiv dronova i krstarećih projektila može koristiti druge, često jeftinije sustave protuzračne obrane. Istodobno ubrzano razvija vlastiti presretač Freyja, no taj protubalistički sustav još zahtijeva ulaganja, inženjerski razvoj i testiranja prije nego što bude mogao preuzeti tu ulogu.
Dok Freyja ne bude spremna, Ukrajini je potrebno trenutačno rješenje za ruske balističke projektile.
„Jedan od prioritetnih pravaca je Patriot, PAC-3 ili PAC-2”, rekao je za POLITICO Mykhailo Podolyak, savjetnik šefa ukrajinskog predsjedničkog ureda. „Prvo rješenje je kupnja ili preuzimanje iz zaliha presretača PAC-3 i PAC-2.”
Na fotografiji: Volodimir Zelenski.
Zastoj u Washingtonu
Ovisnost o Patriotima čini američkog predsjednika Donalda Trumpa ključnim za Kijev. Većina presretača PAC-3 proizvodi se u Sjedinjenim Državama, što znači da njihova prodaja i svi dogovori o proizvodnji ovise o odlukama Bijele kuće.
Tijekom prošlomjesečnog sastanka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i Trumpa, „glavna tema bili su presretači Patriot”, rekao je visoki dužnosnik upoznat s razgovorima.
Trump je na summitu u Ankari pobudio nadu kada je rekao da će Ukrajini biti dopušteno proizvoditi američke presretače Patriot prema licenci, što bi dugoročno moglo smanjiti ovisnost Kijeva o oskudnim američkim isporukama.
No američki veleposlanik pri NATO-u Matthew Whitaker jasno je dao do znanja da proizvodnja neće riješiti trenutačnu nestašicu.
„Dugoročni proizvodni sporazum neće biti sklopljen prije ove zime”, rekao je za Fox Business, dodajući da bi i proizvodnja prvih projektila trajala još dulje.
Trump je potom ublažio raniju izjavu, prošlog tjedna rekavši: „Nismo se s tim složili. Razgovaramo o tome. Ali teško je dati takvu tehnologiju.”
Nakon Reutersova izvještaja prema kojem su Sjedinjene Države zbog rata s Iranom gotovo iscrpile svoje zalihe projektila, Trump se sada usredotočuje na njihovu obnovu. Na pitanje u četvrtak o Zelenskijevim pozivima za dodatne projektile Patriot odgovorio je: „I mi želimo projektile.”
Ukrajina je također potpisala sporazum o nabavi presretača PAC-2 koji se proizvode u Njemačkoj, no malo je vjerojatno da će oni stići prije iduće godine.
Suočen s nedostatkom presretača, Kijev sada razmatra agresivniju kampanju napada na ruske lansere.
„Rusi moraju shvatiti da nekoliko minuta nakon lansiranja cijeli tim koji lansira raketu mora poginuti od naše balističke rakete”, rekao je Fedorov.
Neujednačeni europski napori
Zbog toga neposredni teret pada na Europu, gdje saveznici ponovno pretražuju vlastite arsenale, ali i arsenale drugih zemalja, u potrazi za presretačima koji bi mogli stići u Ukrajinu prije zime.
Njemačka je iz vlastitih vojnih zaliha Ukrajini isporučila tri sustava Patriot, a potom osigurala još dva kroz dogovor prema kojem bi Sjedinjene Države nadomjestile zalihe Bundeswehra. Nizozemska je pak sastavila dijelove za još jedan kompletan sustav, uključujući pet lansera, radar i projektile.
No sada, kada su zalihe ozbiljno smanjene, i druge vlade suočavaju se s vlastitim ograničenjima.
Varšava je u srpnju potvrdila da je nakon zahtjeva glavnog tajnika NATO-a Marka Rutteа i visokih američkih zapovjednika isporučila nekoliko presretača PAC-3. Poljski portal Defence24 izvijestio je da je prebačeno samo pet projektila.
Čak je i ta isporuka izazvala političku reakciju. Oporbeni zastupnici optužili su vladu da slabi obranu zemlje u trenutku kada su ruski projektili i dronovi u više navrata prelazili poljsku granicu.
Prema riječima europskog diplomata koji je zbog osjetljivosti diplomatskih kontakata govorio pod uvjetom anonimnosti, zemlje bliže Rusiji sada sve manje žele odustati od postojećih sustava Patriot jer njihove vojske već smatraju da je njihova protuzračna obrana nedostatna za potrebe nacionalne sigurnosti.
Zbog toga se pozornost sve više usmjerava prema zemljama južne Europe, koje su Ukrajini pružile manje pomoći od Njemačke i brojnih sjevernoeuropskih donatora.
Španjolski premijer Pedro Sánchez potvrdio je 2024. da Madrid šalje projektile Ukrajini, ali vlada nije objavila njihov tip ni količinu.
Španjolsko Ministarstvo obrane nije odgovorilo na pitanje POLITICA je li u posljednje vrijeme od njega zatražena dodatna isporuka presretača ili razmatra novu isporuku. Umjesto toga uputilo je na širu španjolsku vojnu potporu Ukrajini i obveze zemlje prema NATO-u.
Grčka, koja tradicionalno Tursku, također članicu NATO-a, smatra svojom najvećom sigurnosnom prijetnjom, dosad nije objavila da će Ukrajini poslati sustave Patriot. Grčki mediji izvijestili su u srpnju da je Ukrajina od Atene zatražila čak 200 starijih presretača PAC-2.
Grčko Ministarstvo obrane nije odgovorilo na upit POLITICA za komentar.
Pokušaj otvaranja europskih arsenala
Ovo nije prvi put da europski saveznici moraju kombinirati isporuke projektila Patriot iz vlastitih ograničenih zaliha.
Na sastanku u veljači Fedorov je rekao da je zajedno s Rutteom prošao popis presretača koje imaju europski saveznici, tražeći od vlada da izdvoje sve što mogu.
„Poštovani ministre obrane Poljske, možete li nam dati pet?” prisjetio se Fedorov u ovotjednom intervjuu.
Berlin je ponudio dodatni doprinos. „Ako sve zemlje zajedno daju 20, ja ću dodati još pet”, citirao je Fedorov njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa. „To je bila vježba koju smo morali provesti kako bismo došli do više od 20. I to je teška misija.”
Kijev nastavlja takve razgovore sa saveznicima.
„Naravno, ukrajinski diplomati rade sa Španjolskom, Grčkom i svima u svijetu koji imaju PAC-ove”, rekao je visoki dužnosnik upoznat s razgovorima. „Sve ovisi o Sjedinjenim Državama, a nedostatak političke volje za pomoć utječe i na sve ostale.”
„Američka administracija mogla je pomoći, ali to ne čini. Zbog toga je teško i sa svima ostalima”, dodao je.
Za Kijev se rasprave o zalihama savezničkih zemalja odvijaju u utrci s vremenom. Dok potražnja za presretačima PAC-3 raste na Bliskom istoku, Pentagon obnavlja vlastite zalihe, a mnoge europske zemlje strahuju za vlastitu sposobnost obrane od mogućeg budućeg ruskog napada, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha rekao je da Ukrajina teško uspijeva kupiti, razmijeniti ili na drugi način osigurati dostupne projektile.
„Doslovno se borimo za svaki projektil”, rekao je Sybiha.
Izvor:dnevno.hr
Autor: Ivan Crnjac




