Spajić odbacio Vučićeve optužbe i prozvao ga zbog odnosa prema Rusiji i Ukrajini

Crnogorski premijer Milojko Spajić odbacio je optužbe predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da Podgorica vodi antisrpsku politiku. U objavi na društvenoj mreži X naveo je da Crna Gora ne želi sukob sa Srbijom, ali da neće odustati od svoje europske politike.

„Crna Gora ne želi sukob sa Srbijom“, napisao je Spajić, dodajući da Podgorica želi dobrosusjedske odnose. Ocijenio je da Vučić takvu politiku ne želi razumjeti te ga optužio da preuzima ulogu „PR-a Rusije“ dok drugima govori o političkoj dosljednosti. Spajićevu objavu prenio je i HRT, pozivajući se na Hinu.

Crnogorski premijer pritom je otvorio pitanje srbijanskog izvoza oružja i streljiva. Pozivajući se na dostupne podatke, ustvrdio je da je Srbija jedan od značajnijih izvora vojne opreme koja završava u Ukrajini, dok Moskvi i europskim državama šalje različite poruke. Poručio je da Crna Gora nema problem s jasnim političkim stavovima, nego s dvostrukim standardima.

Podaci o količinama i krajnjim korisnicima srbijanskog izvoza nisu potpuno javni. Moskva je više puta optuživala Beograd da srbijansko streljivo preko posrednika dolazi u Ukrajinu, dok srbijanske vlasti odbacuju tvrdnje o izravnom opskrbljivanju ukrajinske vojske. Reuters je 8. kolovoza izvijestio da je Srbija priznala prodaju oružja kupcima u drugim državama, ali je zanijekala izravne isporuke Ukrajini.

Vučićeve optužbe Podgorici

Spajićeva objava uslijedila je nakon Vučićeve izjave da vlasti u Podgorici žele utjecati na nacionalni identitet Srba u Crnoj Gori. Predsjednik Srbije ustvrdio je da se oko 33 posto stanovnika koji se izjašnjavaju kao Srbi želi „preodgojiti“ kako se na budućim popisima više ne bi tako izjašnjavali.

Vučić je također optužio crnogorske vlasti da žele pogoršati odnose sa Srbijom. Institucionalne poteze Podgorice nazvao je neprihvatljivima, a ustvrdio je i da je Srbija posljednjih dana izložena snažnoj kampanji u crnogorskim medijima. Njegovu izjavu prenijele su podgoričke Vijesti, pozivajući se na beogradski list Politika.

Vučićev navod o udjelu Srba približno odgovara službenim rezultatima popisa stanovništva provedenog 2023. godine. Prema podacima crnogorske Uprave za statistiku, kao Srbi se izjasnilo 205.370 stanovnika, odnosno 32,93 posto.

Odluka o odlasku u Knin dodatno opteretila odnose

Napetosti između Beograda i Podgorice pojačane su nakon odluke Crne Gore da njezin otpravnik poslova u Hrvatskoj prisustvuje obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja u Kninu.

Crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova objasnilo je da je riječ o redovitoj diplomatskoj praksi između susjednih država i saveznica u NATO-u. Ministarstvo je odlazak predstavnika u Knin opisalo kao iskaz poštovanja prema državi domaćinu i njezinim službenim obilježavanjima, objavile su Vijesti.

Vučić je tu odluku kritizirao, prigovarajući crnogorskoj vladi što je poslala predstavnika u Knin, a nije sudjelovala na komemoraciji srpskim žrtvama u Mrkonjić Gradu. Tada je poručio da je to „tek početak takvih odluka“, ne navodeći na što bi se njegove riječi konkretno mogle odnositi.