Na današnji dan, 9. siječnja 1992. godine, uz prometnicu Pakrac - Požega, stotinjak metara od sela Kusonje pronađena je prva masovna grobnica u Domovinskom ratu. U grobnici su se nalazili posmrtni ostaci ubijenih hrvatskih vojnika i policajaca koji su stradali 8. i 9. rujna 1991. godine u bitci za selo Kusonje.
U pomoć policijskim snagama i domaćim braniteljima na pakračkom ratištu, krajem ljeta '91., počele su stizati postrojbe iz sastava Zbora narodne garde, a među prvima je bila „A“ satnija 105. bjelovarske brigade.
Nekoliko dana nakon dolaska na pakračko ratište, 8. rujna 1991. godine, jedan je vod krenuo improviziranim oklopnim vozilom u izviđanje prema selu Kusonjama nastanjenim pretežito srpskim stanovništvom. Hrvatski vojnici ondje su naišli na zasjedu u kojoj je improvizirano oklopno vozilo uništeno te su se hrvatski branitelji sklonili u kuću s kućnim brojem 55 i organizirali obranu.
Oko 9:00 četnici su ih prisilili na izlazak iz kuće tako što su eksplozivom srušili njezin dio. Nakon zarobljavanja počeo je krvavi četnički pir. Sedmoricu zarobljenih, od kojih su dvojica bila ranjena, vezali su žicom i iživljavali se na njima. Nakon toga su ih prisilili da legnu na cestu i rafalima pucali po njima. Jedan branitelj ubijen je hladnokrvnim smaknućem metkom u glavu iz pištolja. U to vrijeme su branitelji pod zapovjedništvom tadašnjeg zapovjednika 105. brigade, Stjepana Ivanića, pokušali još jednom pomoći gardistima u okruženju probojem preko Šokačkih Kusonja, ali su bili zaustavljeni žestokom paljbom višestruko brojnijeg i bolje naoružanog neprijatelja.
Pobijene Bjelovarčane četnici su nabacali u kamion u 18:30 i prevezli do Rakovog potoka gdje su ih drugi dan ujutro pokopali pokraj smetlišta i mrciništa. Tek u zimu 1992. tijela hrvatskih vitezova su nakon brojnih problema ekshumirana i pokopana.
U pomoć su im uskoro priskočili pripadnici hrvatskih snaga s drugih položaja. No branitelji nisu željeli dobiti brojne ranjenike koje pod jakom vatrom nisu mogli izvući. Budući da više nije bilo prilika za proboj, preživjeli branitelji morali su se predati. Oni koji nisu poginuli u borbi ubijeni su nakon predaje te pokopani u masovnoj grobnici.
Kako se nalazila na ničijoj zemlji, ekshumacija je provedena pod nadzorom promatrača Europske zajednice.
Idućeg mjeseca u Bjelovaru su poginule hrvatske branitelje ispratile tisuće ljudi, a misu je predvodio kardinal Franjo Kuharić.
Nakon ove masovne grobnice, do danas je pronađeno još 150 masovnih grobnica u Republici Hrvatskoj od kojih su ekshumirani posmrtni ostaci 2162 osobe. Za mnoge se još uvijek traga.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.