Braniteljska populacija u Hrvatskoj predstavlja važan dio hrvatskog društva, a percepcija o braniteljima je pozitivna, iako ih se često kritizira iz raznih razloga. Neki kritičari tvrde kako imaju previše prava i kako imaju preveliki utjecaj na politiku, no sami branitelji tvrde kako statistika pokazuje kako je to daleko od istine...

Nedavno je i ministar  hrvatskih branitelja Tomo Medved demistificirao velik broj navoda koji se pojavljuje u medijima.

"Zabluda i laži nije nedostajalo u proteklim godinama, a one su često imale grozan učinak na populaciju hrvatskih branitelja, a da bi se ta populacija razumjela treba znati da je od njih 438.437 u radnom odnosu 192.305, nezaposlenih je 74.159 i oni nemaju primanja. Taj je broj od siječnja 2017., smanjen, jer je uz razne mjere 10.923 hrvatskih branitelja našlo zaposlenje", rekao je ministar.

U evidenciji je 508.325 hrvatskih branitelja, danas je živih 438.437 njih, u Domovinskom je ratu poginulo 8394 njih, nestalo 438. Od početka Domovinskog rata umrlo je više od 61.000 branitelja. Prosječna životna dob hrvatskih branitelja je 54,3 godine.

Čak 56.994 branitelja su invalidi Domovinskog rata.  Analiza smrtnosti u 2018. godinipokazuje kako je od 3899 umrlih lani 74 posto njih bilo mlađe od 70 godina starosti. Među njima je i 640 HRVI od kojih je suicid počinilo njih tri posto, rekao je Medved.

O temi samoubojstava branitelja nedavno je i poznati filmski redatelj Jakov Sedlar snimio dokumentarni film '3069'.

"Unatoč velikom iskustvu, a snimio sam do sada preko 80 filmova, nikada mi nije bilo toliko teško snimiti neki film kao ovaj. Naime, bilo je lakše doći do ljudi no teško do njihovih priča. Kada govori brat o tome kako se ubio njegov brat, kada govori kćer ili supruga o tome kako se ubio otac ili suprug ili kada govori majka kojoj su se dva sina ubila, vjerujte koliko je njima bilo teško pričati toliko je i nama bilo teže slušati i snimati.

Osam sudbina snimljenih u ovom filmu prikazat će dovoljno jasno o čemu se radi. Žao mi što se u Hrvatskoj o ovome ne govori dovoljno, a mišljenja sam kako društvo nije napravilo dovoljno za ovu skupinu koja je izlaz potražila dižući ruku na sebe" , istaknuo je redatelj filma Jakov Sedlar u najavi filma. 

Ne zna se broj uhićenih branitelja...

Portal Direktno je iz tih razloga kontaktirao Ministarstvo hrvatskih branitelja kako bi saznali koliko je točno branitelja počinilo samoubojstvo prema njihovim statistikama, što sve čine točno kako bi ta brojka bila manja, ali i koliko je hrvatskih branitelja uhićeno ili procesuirano zbog ratnih zločina od kraja Domovinskog rata.

Ministarstvo hrvatskih branitelja nam je odgovorilo na prva dva pitanja, dok na treće pitanje kažu kako nemaju podatke te da se s time bavi Ministarstvo pravosuđa, koje nam do pisanja teksta nije ponudilo nikakav odgovor.

Šokantan odgovor DORH-a!

Također smo kontaktirali i Državno odvjetništvo RH (DORH) sa sličnim pitanjem o broju uhićenih i osuđenih hrvatskih branitelja od Domovinskog rata do dana današnjeg, no DORH nam je odgovorio kako ne vode evidenciju uhićenih i osuđenih prema nacionalnoj pripadnosti, što za njih znači da ne postoje podaci o broju procesuiranih branitelja za zločine u Domovinskom ratu kao da su Hrvatsku branili samo građani hrvatske nacionalnosti.

Iz ministarstva nam kažu kako je od 1996. godine do 2018. godine samoubojstvo, prema evidenciji MUP-a, počinilo 2828 hrvatskih branitelja, a u 2019. godini (zaključno s 30.9.), prema evidenciji MUP-a, samoubojstvo je počinilo 85 hrvatskih branitelja.

Iz ministarstva napominju kako branitelji spadaju u rizičnu skupinu, a napominju i kako samoubojstvo nikad nije rezultat jednog čimbenika ili događaja, već je rezultat složene međuovisnosti više događaja. Iz tog razloga nužno je pružiti stupnjevitu i kontinuiranu pomoć svim rizičnim skupinama. 

Vezano za skrb i pomoć hrvatskim braniteljima, Ministarstvo hrvatskih branitelja više od 20 godina provodi Nacionalni program psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima Domovinskog rata, čiji je osnovni cilj pružanje konkretne psihosocijalne pomoći što većem broju korisnika u potrebi, kako bi se podigla opća kvaliteta njihovog života i poduprla njihova potpuna psihosocijalna reintegracija u društvo. Savjetovanje i informiranje te psihosocijalna pomoć i podrška pružaju se putem područnih jedinica ministarstva i centara za psihosocijalnu pomoć u svakoj županiji i Gradu Zagrebu.

Ministarstvo hrvatskih branitelja nam je u odgovoru na upit napomenulo kako postoji više od  80.000 intervencija godišnje te više od 2200 mobilnih obilazaka u domu i obitelji korisnika. Najčešći korisnici usluga centara za psihosocijalnu pomoć su hrvatski branitelji i hrvatski ratni vojni invalidi te supruge hrvatskih branitelja.

Nacionalni program ima i zdravstveni dio pa važnu ulogu u liječenju PTSP-a i drugih posljedica ratnog traumatskog iskustva imaju regionalni centri za psihotraumu u KBC Osijeku, KBC Rijeci i KBC Splitu i Nacionalni centar za psihotraumu pri KBC Zagreb, koji godišnje izvrše ukupno oko 40.000 pregleda i obrada pacijenata iz braniteljske i stradalničke populacije.

Ujedno, jednu od najznačajnijih aktivnosti Ministarstva hrvatskih branitelja usmjerenih zaštiti i očuvanju zdravlja hrvatskih branitelja predstavlja provedba Programa preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Program se provodi i u cilju što ranijeg otkrivanja onkoloških, kardiovaskularnih i drugih kroničnih nezaraznih bolesti odnosno onih bolesti koje su se pokazale najčešćima u populaciji hrvatskih branitelja.

Inače, preventivni sistematski pregledi provode se u 29 općih i županijskih bolnica i kliničkih bolničkih centara s kojima su potpisani sporazumi o suradnji na provedbi Programa za područja pojedinih županija. Do sredine listopada ove godine pregledima je pristupilo ukupno 53.135 hrvatskih branitelja.