Bankama i utjerivačima dugova ponovno omogućeno trgovanje našim osobnim podacima

Nakon što su krajem svibnja 2018. godine banke morale dokinuti registar obveza po kreditima tzv. crnu listu zbog neusklađenosti s Općom uredbom EU-a o zaštiti osobnih podataka (GDPR), Vlada će bankama ponovno omogućiti uvođenje liste dužnika i to zahvaljujući izmjenama Zakona o HNB- u i kreditnim institucijama koje je uputila u saborsku proceduru. Izmjene zakona uvode se zbog uvođenja eura, odnosno ulaska Hrvatske u Europski tečajni mehanizam kojim se bankama ponovno omogućava nesmetana razmjena podataka o klijentima – njihovih kreditnih zaduženja, ali i osobnih podataka, a sve u cilju ‘procjene kreditne sposobnosti i upravljanja kreditnim rizikom’, kako se to lijepo birokratski opravdava. A zanimljivo je da će banke vaše osobne podatke moći razmjenjivati čak četiri godine nakon što ste otplatili kredit.

Blokirani građani sada ponovno opravdano strahuju od utjerivača dugova, odnosno tvrtki za naplatu potraživanja kojima su banke za smiješan iznos prodale nenaplative kredite, dok istodobno takvu mogućnost – podmirenje svega 15 posto nenaplativog kredita – dužnicima nisu htjele ponuditi.

No, najvećeg krivca za dijeljenje osobnih podataka građana udruga Ovršni ustanak smatra Finu koja je utjerivačima dugova dostavila sve moguće podatke o dužnicima uz objašnjenje da je Fina državna institucija i da se na nju GDPR ne odnosi, upozorava Ovršni ustanak. „Nije sporno da Fina ima OiB-e hrvatskih građana, ali je problem u tome što ih ne smije odavati drugima, a to Fina upravo radi“, pojašnjava predsjednik Ovršnog ustanka Danijel Galović.

Da unatoč europskoj uredbi Fina, banke i utjerivači dugova i dalje razmjenjuju naše osobne podatke govori i posljednji slučaj iz Zaprešića, kaže Galović, gdje je vlasnik obiteljske kuće zatekao utjerivače dugova kako mu provaljuju u dvorište. Na njegov upit što to rade, objasnili su mu da „gledaju način kako će ući u svoju nekretninu“ (!!). Naknadno je doznao da je ostao bez kuće jer je banka prodala njegov teško naplativ kredit za samo 15 posto iznosa dugovanja bez da je dužnika o tome, naravno, obavijestila!

Iz udruge Ovršni ustanak također napominju da ukoliko se želite informirati o ugovoru kojim je banka prodala vaš dug tvrtkama za naplatu potraživanja, uvid u taj ugovor nećete dobiti jer je riječ o bankarskoj tajni, a ako se pak obratite utjerivačima dugova oni će vam reći – pitajte HNB. Tako  ugovori banaka i utjerivača ostaju tajna, a vaši osobni podaci samo što se nisu počeli prodavati na kioscima, ironično je zaključio Galović.