Crnogorski parlament otvorio raspravu o crkvenoj imovini, ulice u središtu grada blokirane

Crnogorska skupština u četvrtak raspravlja o zakonu o slobodi vjeroispovijesti za koji Srpska pravoslavna crkva (SPC) tvrdi da je "paravan za otimanje" njezinih crkava i hramova.

U prijedlogu zakona stoji da se državi vraćaju vjerski objekti i zemljište koje vjerske zajednice koriste na teritoriju Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni sredstvima države ili su bili u njezinom vlasništvu do 1. prosinca 1918. godine. Prijedlog je podržala Crnogorska pravoslavna crkva koja smatra da će njime biti vraćena imovina nezakonito prepisana SPC-u. 

SPC u Crnog Gori ima u vlasništvu 66 uglavnom srednjovjekovnih manastira, desetke crkava i drugih nekretnina.

Mitropolit SPC-ja u Crnog Gori Amfilohije je vlast u Podgorici stoga prozvao "bivšim titoistima" i "grupom bogataša" koji žele opljačkati i hramove. Zakonu se protivi i prosrbijanska oporba koja se protivi euroatlantskom putu Crne Gore. 

"Da budem sasvim jasan - smatram jednako neprihvatljivim vrijeđanje i negiranje crnogorskog državnog identiteta i onda kada se slavi nestanak naše države u ime velikosrpskog nacionalizma i onda kada se Njegoš proglašava genocidnim piscem, ali i onda kada neodgovorni državni službenici grubo uvrijede vjernike Srpske pravoslavne crkve", rekao je u četvrtak u Skupštini ministar pravosuđa Zoran Pažin, ujedno i potpredsjednik vlade. 

"Zato ovaj prijedlog zakona koji je pred vama ne staje na kraj jednom etnonacionalizmu da bi porodio i uzgojio drugi. Ne! Ovaj zakon donosimo da bi svi u Crnoj Gori imali jednako pravo da, po svojoj savjesti, budu ii ne budu vjernici bilo koje vjeroispovijesti, i da bi zakoni Crne Gore jednako važili za sve", dodao je ministar. 

Crnogorska vlada ovaj je tjedan na svojim službenim stranicama objavila "mitove" o prijedlogu zakona, poput toga da "država otima imovinu vjerskih zajednica". 

"Ovim zakonom se utvrđuje jednostavna pravna činjenica da kulturno blago koje je kroz vjekove stvarano državnim novcem pripada državi, odnosno svim građanima", stoji u objavi. 

"S druge strane, ako je neka vjerska zajednica stekla određenu imovinu u skladu sa zakonom koji danas vrijedi ili koji je nekada vrijedio, država će to poštovati", dodaje se, a sam ministar Pažin naglašava kako će vjerske zajednice imati "šest stupnjeva pravne zaštite" svoje imovine. 

Vlada na svojim stranicama odbacuje i da je "Srpska pravoslavna crkva starija od države Crne Gore", da "država želi izbaciti SPC iz pravoslavnih hramova i na njeno mjesto dovesti CPC", te da je "prijedlog zakona utvrđen bez dijaloga sa SPC". 

SPC ne priznaje Crnogorsku pravoslavnu crkvu.

Pažin je u četvrtak u parlamentu rekao da je bit ovog spora u tome žele li Crnogorci "da generacije njihove djece kroz dvadeset ili trideset godina i dalje raspravljaju o tome koje su vjerske i nacionalne zajednice u Crnoj Gori starije i važnije". U svom je izlaganju spomenuo i velikosrpski nacionalizam, što je izazvalo nezadovoljstvo oporbe. 

Opozicijske stranke iznosile su primjedbe i na policijsku blokadu središta grada u četvrtak kojom je onemogućen izravan pristup Skupštini, prenio je B92. 

Ispred Sabornog hrama u Podgorici u četvrtak su održani prosvjedi zbog usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti, koje su organizirale oporbene stranke Demokratski front (DF) i Prava Crna Gora. Prosvjednici tvrde da je predloženi zakon usmjeren protiv Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i da bi joj, u slučaju njegovog usvajanja, mogla biti oduzeta vrijedna imovina, prenijela je Al Jazeera .

Andrija Mandić iz oporbenog Demokratskog fronta, inače zagovornika ujedinjenja Srbije i Crne Gore, pozvao je s govornice Skupštine protivnike prijedloga zakona da izađu na ulicu i blokiraju cijelu Crnu Goru. 

Još uvijek se ne zna hoće li se glasanje o zakonu održati u četvrtak.