Početak 2026. godine dočekan je u snažnom raskoraku s nadama koje su građani izrekli na samom kraju prošle godine. Umjesto očekivanog smirivanja globalnih kriza, svijet se suočava s njihovim daljnjim zaoštravanjem: rat u Ukrajini poprima sve brutalnije oblike, Sjedinjene Američke Države provele su politički prevrat u Venezueli, u Siriji ponovno djeluju islamističke skupine koje napadaju Kurde i kršćane, dok Iran već više od dva tjedna prolazi kroz krvavo nasilje. Pitanje koje se nameće jest ima li međunarodna zajednica kapacitet odgovoriti na takvu realnost.

U tom kontekstu kriminalist i sigurnosni analitičar Željko Cvrtila u emisiji Studio 4 na HTV-u ocijenio je da je svijet ušao u fazu dubokog preslagivanja međunarodnog poretka.

– U tijeku je jedno preslagivanje međunarodnog poretka gdje je očito argument sile došao do prvog izražaja i gdje oni koji su jaki i moćni žele krojiti kompletnu strukturu izvan dosadašnjih poznatih sustava poput UN-a, međunarodnog prava i ostalog, što je bilo tako i do sada, samo je bilo poprilično prikriveno – rekao je Cvrtila.

Dodao je da se sada taj pristup više ne skriva.

– Maske su pale, danas se kaže vrlo jasno: "Mi hoćemo Grenland zbog toga i toga, mi hoćemo Venezuelu zbog toga i toga."

Govoreći o američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, Cvrtila ga je opisao kao racionalnog poslovnog čovjeka koji političke odluke promatra kroz prizmu koristi.

Prema njegovim riječima, Europa u toj računici ima sve slabiju poziciju.

– Europa nema energetike, hrane ima, ali imaju i oni, slaba je vojno. Dakle, što mu ona koristi? Što se tiče nekakvog štita koji je Europa igrala prema Rusiji, on to može pokriti s današnjom situacijom gdje vi ne morate na svakih 100 metara imati vojnika. Pokrijete to s Grenlanda i s još jedne pozicije, Rumunjske ili negdje, i vi imate taj štit pokriven – rekao je Cvrtila.

“Očito smo djecu previše razmazili”

Komentirajući snimku smrtonosnog požara u Švicarskoj, na kojoj se vidi kako mladi mobitelima snimaju vatru umjesto da napuste klub, Cvrtila je upozorio na gubitak osnovnog osjećaja za opasnost.

– Očito se ne prepoznaju te opasnosti. Očito smo djecu previše, da to tako kažemo, razmazili, odnosno, jednostavno smo ih odmakli od mogućnosti da postoje neke opasnosti koje mogu biti vrlo pogibeljne – rekao je.

U tom je kontekstu pozvao na povratak sustavne obuke djece i mladih za postupanje u kriznim situacijama, ističući Izrael kao primjer države s obveznim vojnim osposobljavanjem.

– Oni u to vrijeme njih nauče, naravno, ratovati, oni su odlični ratnici i sposobni su u 24 sata dignuti 100, 200 tisuća vojnika, ali ih prije svega nauče živjeti i osnovnim vrednotama. Poštuju hijerarhiju, poštuju starije, poštuju organizacije, poštuju timski način rada i funkcioniranja. Sve oni to kasnije prenose u svoj obični život i poslovni život, gdje su te vrijednosti itekako na cijeni – rekao je Cvrtila.

Ustavna dvojnost i NATO

Cvrtila se osvrnuo i na posjet glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea Hrvatskoj, istaknuvši da saveznicima problem predstavlja nejasna podjela ovlasti oko zapovijedanja vojskom.

– Mislim da njima stvara malo problem ova naša ustavna dvojnost oko toga tko odlučuje oko vojske, danas-sutra tko će donesti odluku ukoliko će Hrvatska zatrebati – rekao je.

Iako ne očekuje da bi Rusija mogla pokrenuti konvencionalni napad na neku članicu Europske unije, upozorio je da oprez ne smije popustiti.

– Međutim, ne smijemo biti naivni. Mi moramo biti spremni, mi se moramo osigurati.

Zaključno je poručio da će Hrvatska, suočena s tom dvojnošću i drugim institucionalnim slabostima, morati tražiti rješenje kroz temeljite promjene.

– Razriješiti tu ustavnu krizu vrlo izvjesno nekakvih novim društvenim ugovorom i dogovorom novog ustava.