SLUČAJ PRIVOĐENJA TRNJANSKOG HEROJA

Privođenje građanina koji je zagrebačko Trnje spasio od poplave za vrijeme velikog nevremena provalivši u objekt Hrvatskih voda i otvorivši odvodni kanal prema Savi izazvao je niz reakcija u javnosti posebice zbog grubog policijskog postupanja vidljivog na javno objavljenog snimci. Policija je utvrdila kako snimka i fotografije pokazuju sam kraj policijskog postupanja i stoga ne pružaju vjerodostojan uvid u cijeli događaj.

Komentirajući navedeni događaj, kriminalist i stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila otkrio je za Direktno zašto nije saživio projekt E-policija u sklopu kojeg su policijski službenici, opremljeni kamerama, sami trebali snimati svoje postupanje. Osnovni cilj korištenja kamera, odnosno snimanja policijskih postupanja, trebala je biti zaštita policijskih službenika od neutemeljenih pritužbi građana te zaštita građana od eventualnih pogrešnih i protupravnih postupanja policijskih službenika.

Cvrtila je prvo istaknuo da je vrlo loše što je policija išla na privođenje građanina iz Trnja jer u spomenutom slučaju nema kaznenog djela, s obzirom na to da se radilo o višoj sili, a tada se mogu počiniti neka kaznena djela da bi se zaštitilo veće dobro, jedino ne smije biti veće štete od dobra koji se štiti. Kao, drugo, dodaje, u postupanju ''Trnjanskog heroja'' nije bilo namjere, odnosno u objekt Hrvatskih voda nije provaljeno da bi se nešto ukralo ili otuđilo i tu je bila namjera spašavanja puno većeg dobra, odnosno spriječavanje poplave u stanovima i kućama.

Nasilan čin

Ističe kako se policija ne bi trebala baviti ''ganjanjem'' čovjeka koji je pomogao da se izbjegne veća katastrofa, nego bi trebala privoditi one koji su počinili kazneno djelo svojim nepostupanjem, samo treba vidjeti tko je odgovoran- Hrvatske vode ili netko iz zagrebačke gradske uprave.  

"Oni su mogli primijeniti sredstva prisile ako je bilo elementa narušavanja  javnog reda i mira, a to što je čovjek snimao javni prostor i javno postupanje, tu nema elemenata nikakvog prekršajnog i kaznenog djela i nije bilo elemenata za privođenje. Dakle, riječ je o protupravnom postupanju policije. To je zapravo jedan nasilan čin", smatra Cvrtila.

Napominje da policija može usmeno naložiti da se ne radi nešto, ali za to mora imati opravdane razloge, a njih u ovom slučaju, uvjeren je, nije bilo.

"Naravno da se iz policije opravdavaju da snimka pokazuje samo dio policijskog postupanja, ali ne i što je prethodilo tome, ali isto tako iz  snimke se vidi kako čovjek kaže da samo želi zabilježiti što se tu događa. Mislim da bi u ovom slučaju bilo posla za unutarnju kontrolu, kada bi ona bila neovisna, inače nema smisla", govori naš sugovornik.

Previše pogrešaka

Odgovarajući na upit što je s projektom E-policija, odnosno zašto policija sama ne snima svoje postupanje kako ne bi dolazilo do ovakvih situacija kao što je to još 2015. godine i najavljeno, Cvrtila je odgovorio da je ideja nošenja kamera propala iz jednostavnog razloga što se vrlo brzo uvidjelo da policija nije dovoljno educirana i nije na potrebnoj razini da bi mogla snimati sva svoja postupanja.

"Zaključilo se da ima previše pogrešaka u tim postupanjima, policajci nisu dovoljno pripremljeni i obučeni za pravilno postupanje i mnogi bi policajci u slučaju snimanja bili kažnjeni ili dobili otkaze i povećao bi se broj pritužbi MUP-u zbog nezakonitog i neprofesionalnog postupanja", otkriva taj stručnjak za sigurnost.

Sustav nije spreman

"Uostalom, neka MUP sam kaže zašto taj projekt nije saživio. Je li zato što policija nije spremna za transparentno postupanje? Vidite što se događa i u Americi, koja bi trebala biti puno zrelije društvo od hrvatskog, a koliko i kod njih ima propusta i nezakonitosti", upozorava.  

Na kaju poručuje da svakako treba puno više uložiti u znanje policijskih službenika oko pravilnog postupanja te da sam sustav nije spreman da se snima policijsko postupanje i privođenje. "Da ne govorimo o komunikologiji, odnosno samoj komunikaciji prilikom policijskog postupanja. Puno još treba raditi na tome", zaključuje.