Đakovo u srcu tradicije: Folklor, pjesma i slavonski duh obilježili završnicu 59. Đakovačkih vezova
U samom srcu Slavonije, gdje pjesma nije samo glazba već način života, danas je grad Đakovo ponovno zablistao u svom najraskošnijem kulturnom izdanju. Ulice su odzvanjale slavonskim pjesmama, dukati su sjajili na prsima ponosnih snaša, a cijeli grad disao je kao jedno – u ritmu tradicije, ponosa i zajedništva. Bila je to završnica 59. Đakovačkih vezova, manifestacije koja već više od pola stoljeća piše najsvečanije retke kulturne baštine Hrvatske.
Nakon svečane povorke i misnog slavlja u veličanstvenoj đakovačkoj katedrali, središnje okupljanje nastavilo se u prohladovini Strossmayerova parka, gdje je održana trodijelna Smotra folklora. Program je odisao raznolikošću, a publika je uživala u šarenilu nošnji, plesu i pjesmi koja ne poznaje granice.
Folklorna svjetska pozornica u srcu Slavonije
Na Međunarodnoj smotri folklora publici se predstavilo sedam skupina iz raznih krajeva svijeta: Mađarske, Južne Koreje, Kostarike, Češke, Bosne i Hercegovine, SAD-a i Slovačke. Bio je to pravi susret kultura, gdje se slavonsko kolo ispreplelo s ritmovima s četiri kontinenta. Snažna poruka zajedništva i univerzalnog jezika folklora, čula se ne samo kroz pjesmu i ples, već i kroz osmijehe izvođača i pljesak publike.
Hrvatski folklorni ponos – čuvari domaće baštine
U okviru Smotre folklora Hrvatske nastupila su čak 14 kulturno-umjetnička društva iz svih krajeva Lijepe Naše. Među njima i slavna imena, poput KUD-a „Zora“ iz Piškorevaca koji djeluje još od 1927. godine. Posebno oduševljenje izazvao je bogat program društava: KUD „Župa Bagalović“ Krvavac, KUU „Miljevci“ Drinovci, KUD „Nova zora“ Donja Lomnica, RKUD „Rudar“ Raša, KUD „Belica“ Belica, HKUD „Prigorec“ Markuševac, KUD „Antun Klasinc“ Lasinja, KUD „Sveti Andrija“ Novaki, KUD „Mate Lovraka“ Veliki Grđevac, KUD „Grgur Karlovčan“ Kalinovac, FIS „Remete“, KUD „Graničar“ Križ te KUD „Šokadija“ Strizivojna.
Svi su oni svojim nastupima podsjetili koliko je bogata, raznolika i živa hrvatska kulturna baština. Njihove izvedbe bile su više od scenskog nastupa – bile su to priče utkane u pjesmu, pokret i nošnju.
Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem – srce i duša Vezova
Treća smotra bila je posvećena folklornim društvima iz Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema, regija koje ne samo da su kolijevka Đakovačkih vezova, već i čuvari autentičnih slavonskih običaja. Deset društava – KUD „Kondrićani“ iz Kondrića, KUD „Odvorci“ iz Grgurevića, KUD „Slavonac“ Forkuševci, KUD „Kolo“ Donja Bebrina, KUD „Lipa“ Semeljci, HKUD „Slavonija“ Jakšić, KUD „Perkovčani“ Novi Perkovci, KUD „Slavko Janković“ Šiškovci, KUD „Hrvatska seljačka sloga“ Opatovac i KUD „Vesela Šokadija“ Koritna – pokazali su raskoš slavonske duše kroz bećarce, šokačka kola i bogato izvežene nošnje.
Izbor najljepšeg narodnog ruha – vrhunac večeri
Večer u Strossmayerovom parku zaokružena je tradicionalnim izborom za najbolje nošeno narodno ruho, gdje su djevojke, snaše i momci ponosno pokazali nasljeđe svojih predaka. Publika je s oduševljenjem pozdravila svaki izlazak, svaku pregaču, maramu, košulju i svaki ručno izrađeni detalj koji svjedoči o vrijednosti i bogatstvu hrvatske narodne baštine.
Nakon dodjele nagrada, uslijedit će svečano zatvaranje 59. Đakovačkih vezova – emotivan trenutak koji je još jednom pokazao da je Đakovo istinska prijestolnica slavonske tradicije.
Đakovački vezovi – 59 godina čuvari hrvatskog identiteta
Od 1967. godine, Đakovački vezovi svake srpanjske subote i nedjelje donose ritam srca Slavonije. Manifestacija koja je s godinama prerasla lokalne okvire i postala jedno od najvažnijih kulturnih događanja u Hrvatskoj, ove je godine ponovno ispisala stranice ponosa i zajedništva.
Uz bogat folklorni program, posjetitelji su tijekom cijelog vikenda mogli uživati i u sajmovima tradicijskih obrta, kušanju slavonskih delicija, nastupima tamburaških sastava, dječjim programima te brojnim zabavnim i kulturnim sadržajima.
Đakovo je još jednom pokazalo da tradicija nije samo sjećanje – već živa, dinamična i svevremenska snaga naroda. A slavonska pjesma – ona ne stari. Ona se, kao i srce Đakova, čuje nadaleko i ostaje zauvijek.
