Prema Ivanu Đikiću neizvjesno je u kojem smjeru će se razvijati epidemija koronavirusa

Naš poznati znanstvenik prof. dr. sc. Ivan Đikić sa sveučilišta Goethe u Frankfurtu rekao je za Večernji list da je zbog nepostojanja cjepiva virus SARS-CoV2 koji uzrokuje Covid-19 bolest opasniji od virusa influence koji uzrokuju sezonsku gripu. Prema njegovu mišljenju, neizvjesno je u kojem će se smjeru razvijati epidemija koronavirusa.

Đikić je objasnio i zašto cjepiva protiv sezonske gripe ne pružaju nikakvu zaštitu protiv koronavirusa. “Na molekularnoj razini oba virusa pripadaju u RNK (ribonukleinska kiselina) viruse. To znači da oni svoj genetski materijal prenose preko RNK, a ne DNK (deoksiribonukleinska kiselina u kojoj je zapisan ljudski genom). No oni se ipak razlikuju jer je koronavirus pozitivni-strand RNK virus dok je influenca negativni-strand RNK virus koji se razlikuju u životnom ciklusu unutar ljudskih stanica i koriste različite antigene i enzime.”

Intenzivan rad na cjepivu

Dodao je kako akademske institucije i biotehnološka i farmakološka industrija intenzivno rade na cjepivu protiv novog koronavirusa. Tisuće laboratorija širom svijeta detaljno istražuju ovaj virus i brzo šire sve relevantne informacije, što pomaže kompanijama koje imaju tehnologije da stvaraju i nova cjepiva.

“Primjerice, Moderna Therapeutics stvara RNK bazirana cjepiva pod nazivom mRNA-1273. Kandidata za stvaranje cjepiva izolirali su samo 42 dana od pojave CoV2 virusa. Njihovo cjepivo je u prvoj fazi kliničkog ispitivanja, a u suradnji s NIH-om prikupljaju volontere i započet će s prvim kliničkim pokusima za mjesec do dva. S druge pak strane Inovio Pharmaceuticals koristi DNK-bazirano cjepivo u pretkliničkim ispitivanjima koje bi trebalo stvarati protutijela na CoV2 i štititi ljude”, objasnio je Đikić za Večernji list.

Kako će sve završiti?

Upozorava kako se ne zna kada će ta cjepiva biti dostupna jer je potrebno napraviti cjepiva koje neće štetiti, a tek nakon toga štititi. Zbog nedostatka informacija tvrdi da je teško predvidjeti što će u budućnosti biti s koronavirusom.

“Neke stvari možemo zaključiti od prve SARS infekcije s CoV1 koji se proširio na oko 8000 ljudi i uzrokovao smrtnost od 774 osoba (oko 9%) te nakon toga nestao i više se nije pojavio od 2003. godine. Stoga i SARS CoV2 može nestati nakon što ograničimo njegovo širenje, ali to ne možemo sa sigurnošću tvrditi zbog velikog broja inficiranih osoba što može dovesti do promjena u ponašanju tog virusa. Do sada je riječ o više od 100.000, a vjerojatno uskoro i više od 200.000 oboljelih”, kaže Đikić.

Dodao je da je jedna od teorija da će virus preživjeti kao latentna infekcija u ljudskim stanicama poput virusa herpes zoster. “Taj scenarij je nemoguć jer CoV2 nema sposobnost integriranja svog genoma u ljudskoj stanici poput DNK virusa kao što je zoster”, zaključuje Đikić za Večernji list.