Povijesna potraga za zlatom, kakva je obilježila 19. stoljeće, možda je iza nas, ali suvremena “zlatna groznica” nisu nestale. Svijet je trenutno u jednom takvom valu. Dok geopolitičke napetosti, ideološke podjele i ekonomska nesigurnost razdvajaju svijet na različite blokove, mnoge države, osobito one u razvoju, počele su gomilati zlato kao pripremu za potencijalni kolaps globalnog financijskog sustava kojeg danas dominiraju SAD i Europa, piše Politico.

Ovaj trend, koji traje već desetak godina, dodatno je ubrzan ove godine zbog pada kamatnih stopa na globalnoj razini. Cijena zlata nedavno je prvi put premašila 2800 dolara po unci, uz rast od čak 35 posto tijekom ove godine. Usporedbe radi, američke dionice porasle su za 20 posto, dok europski burzovni indeksi bilježe znatno niže stope rasta. Goldman Sachs predviđa da bi cijena zlata mogla dosegnuti 3000 dolara po unci do kraja iduće godine.

Središnje banke ključni su pokretači ovog trenda. Države koje su već osjetile ili strahuju od američkih sankcija, poput Kine i Rusije, među najvećim su kupcima. Kina je od početka rata u Ukrajini kupila 316 tona zlata, dok su središnje banke na Bliskom istoku, u srednjoj Aziji i Indiji također značajni sudionici na tržištu.

Europa se okreće zlatu

Poljska i Mađarska predvode trend u Europi. Poljska teži povećanju zlatnih rezervi na 20 posto ukupnih pričuva, dok je Mađarska u rujnu nastavila s kupnjom zlata nakon trogodišnje pauze. “U uvjetima rastuće nesigurnosti, zlato se ističe kao sigurno utočište i čuvar vrijednosti”, izjavio je predstavnik Nacionalne banke Mađarske.

Osim straha od sukoba i sankcija, zlato dobiva na značaju i zbog sve većeg nepovjerenja prema financijskom sustavu koji su nakon Drugog svjetskog rata uspostavili SAD i Europa. Ogroman rast američkog duga, koji sada iznosi 124 posto BDP-a, izaziva zabrinutost među središnjim bankarima koji velik dio svojih rezervi drže u američkim obveznicama.

Zlato kao osnova za alternativni sustav

Zlato se sve više percipira kao neutralan i stabilan temelj za alternativni financijski sustav koji bi bio neovisan o američkom utjecaju. No, proces je dugotrajan. Dok razvijene ekonomije već drže 70 posto svojih pričuva u zlatu, zemlje BRICS-a taj udio imaju na svega 10 posto, pri čemu većina pričuva ostaje denominirana u dolarima. “To znači da će zemlje BRICS-a nastaviti kupovati zlato na duži rok”, smatra David Wilson iz BNP Paribasa.

“U vremenima krize, ljudi se uvijek okreću zlatu”, ističe Krishan Gopaul iz Svjetskog vijeća za zlato.