Europska komisija sprema odgovor na američke carine – u igri protumjere od 26 milijardi eura

Europska komisija planira već sljedeći tjedan donijeti prve protumjere kao odgovor na odluku američke administracije o uvođenju carina na uvoz aluminija i čelika. Iako se najprije fokusira na ove sirovine, odgovor na carine koje se odnose na automobile i brojne druge proizvode uslijedit će tek nakon dodatnih analiza i konzultacija s državama članicama.

Podsjetimo, od 12. ožujka na snazi su 25-postotne carine na uvoz čelika i aluminija u SAD iz svih dijelova svijeta. Od 3. travnja, carine su proširene na automobile i njihove dijelove koji nisu proizvedeni u SAD-u.

Američki predsjednik Donald Trump dodatno je zaoštrio situaciju 2. travnja kada je objavio opsežne trgovinske mjere protiv brojnih zemalja, uključujući Europsku uniju. Carine u visini od 20 posto namijenjene su EU-u, dok su Kini nametnute čak 34-postotne carine.

I dalje ostaje neizvjesno hoće li ove mjere ostati dugoročne ili su tek pregovarački alat. Trump je izjavio kako mu carine daju "veliku pregovaračku moć".

Do sredine prošlog tjedna Europska komisija je dovršila konzultacije s državama članicama o protumjerama, a odluka bi trebala biti donesena u srijedu i stupiti na snagu 15. travnja. Postupak donošenja vodi se kroz tzv. komitologiju, što znači da Komisija može donijeti odluku ako kvalificirana većina država članica ne uloži prigovor.

Razmjeran odgovor EU-a

Komisija je najavila razmjeran odgovor u vrijednosti do 26 milijardi eura – što otprilike odgovara gospodarskom učinku američkih carina.

Kad je riječ o potencijalnim carinama na automobile i dijelove, Komisija najavljuje oprez i detaljne analize. Strategija se temelji na tri stupa: pregovorima, protumjerama i diversifikaciji trgovinskih odnosa. Cilj je pronaći rješenje kroz dijalog, a Komisija kao glavni adut vidi snagu jedinstvenog europskog tržišta.

"Nakon odluke američke administracije da uvede sveobuhvatne carine na robu iz Europske unije, EU će odgovoriti smireno, pažljivo i postupno i prije svega jedinstveno, dok budemo kalibrirali svoj odgovor. Nećemo pucati na prvu, želimo pregovorima dati sve šanse da uspiju pronaći pošten dogovor, na dobrobit obje strane", izjavio je europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič.

Iako Komisija zasad ne otkriva konkretne protumjere, ističe da su "sve opcije na stolu". "Nećemo uvoditi carine na proizvode koje ne proizvodimo, dok su Amerikanci uveli carine primjerice na kavu ili banane, koje uopće ne proizvode", rekao je neimenovani dužnosnik Komisije. Dodao je da Europljani imaju alternativu primjerice za motocikle Harley Davidson, traperice traperice Levi's ili soju.

Veliki ulog – 380 milijardi eura izvoza

Prema prvim procjenama Komisije, recipročne carine od 20 posto odnose se na oko 290 milijardi eura europskog izvoza u SAD, što bi Amerikancima donijele prihode od 58 milijardi eura. Na automobile i automobilske dijelove koje EU izvozi u vrijednosti od oko 66 milijardi eura, prihod od carina od 25 posto iznosio bi 16,5 milijardi eura, dok bi na izvoz na aluminija i čelika u iznosu od 26 milijardi eura, carinski prihod iznosio 6,5 milijardi eura.

Procjene Europske komisije pokazuju da bi američke carine mogle zahvatiti europski izvoz vrijedan oko 380 milijardi eura – čak 70% ukupnog izvoza EU-a u SAD. Potencijalni godišnji carinski prihod SAD-a iznosio bi 81 milijardu eura, što je ogromno povećanje u odnosu na sadašnjih 7 milijardi.

Najizloženije članice EU-a su Irska, Njemačka i Italija, a Komisija će nastojati pravedno raspodijeliti teret protumjera među svim državama. Unutarnje nesuglasice su moguće – primjerice, Francuska navodno traži da se s popisa carina izuzme američki burbon jer je Trump zaprijetio carinama od 200 posto na francuska vina.

Komisija također razmatra dodatne alate poput oporezivanja digitalnih i financijskih usluga velikih američkih kompanija poput Applea, Amazona, Mete i PayPala.

ACI – instrument za borbu protiv prisile

U krajnjoj liniji, Komisija ima u rukama snažan alat – instrument za borbu protiv prisile (ACI) – koji omogućuje uvođenje širokog spektra protumjera protiv zemalja koje koriste gospodarsku prisilu za političke ciljeve. Ovaj instrument uključuje carine, ograničenja u trgovini uslugama, pristupu javnim nabavama i stranim ulaganjima. Iako do sada nikad nije korišten, izvorno je osmišljen kao obrana od pritisaka iz Kine – no sada bi se mogao primijeniti i na Sjedinjene Države.