Europa na velika vrata uvodi vojni rok, evo što čeka mladiće: ‘Ako se mlade prisili, umrijet će’
Već se gotovo godinu dana iz europskih zemalja pa tako i Hrvatske, najprije tiho pa sve glasnije govori u uvođenju nekog oblika obaveznog vojnog roka. Tako će od srijede u Latviji slučajni odabir mogao odlučivati tko ide u vojsku, a tko ne. Od ove godine u toj baltičkoj zemlji ponovo vrijedi obveza služenja vojske.
Ako se ne javi dovoljan broj dragovoljaca za 11-mjesečno služenje vojske, onda će vojska prisilno novačiti mlade ljude. Susjedna Litva je vojnu obvezu ponovo uvela već 2015. godine, Švedska 2017. O uvođenju vojne obveze raspravlja se i u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Hrvatskoj… “Vojna obveza je veliko obećanje”, kaže Sophia Besch iz Zaklade za međunarodni mir Carnegie u Washington DC-ju. “Izgleda da je to put da se stvori vojne zalihe koje su potrebne u slučaju rata.” Brojne europske vojske, uključujući i njemačku, imaju poteškoća unovačiti dovoljno vojnika.
Vojna obveza, nastala od građanske vojske Francuske revolucije, izgledala je suvišna u Europi nakon kraja Hladnog rata. Ali to se promijenilo nakon ruskog napada na Ukrajinu. Europske zemlje strahuju od izravnog sukoba s Rusijom i žele biti spremne za taj slučaj, kaže Besch u izjavi za Deutsche Welle.
Pripreme za rat?
Sve zbog Ukrajine i Rusije? “Dugo se govorilo da trebamo više tehnologije, a manje vojnika – ali koji će biti jako dobro naoružani i vrhunski profesionalci”, kaže Besch. “Mislim da trebamo oboje. Trebamo tehnologiju na bojnom polju i trebamo više vojnika. Upravo to nam pokazuje rat u Ukrajini.”
Podsjećamo, rat u Ukrajini smatra se iscrpljujućim ratom kojem se ne nazire kraj. Stotine tisuća vojnika su već poginule. Rusija na bojište navodno šalje uvijek nove vojnike, djelomice gotovo bez ikakve vojne obuke. To pokazuje da je i u vrijeme dronova i nadzvučnih raketa potreba za vojnicima i u modernom ratu jako velika, smatraju oni koji su ZA uvođenje vojne obveze.
Može li opća vojna obveza biti rješenje za europske vojske, koje traže novake? Ne može, smatra Vincenzo Bove sa Sveučilišta Warwick u Velikoj Britaniji. “Ako se promatra moderno vođenje rata, vidimo da je potrebno oružje visoke tehnologije i naravno vojnici, koji će ga opsluživati”, kaže Bove u razgovoru za DW. Vojni obveznik čija je obuka trajala manje od godinu dana nije za to prikladan, naglašava on. “Oni govore o tri mjeseca, šest mjeseci, možda devet mjeseci, što po mom mišljenju nije dovoljno da se nauči osnovne vještine i znanja”, kaže Bove koji je kao časnik u talijanskoj mornarici učio borbu protiv podmornica.
Uz to dolazi još jedan problem, koji je još važniji nego nedostatak izobrazbe i iskustva. “Ako se mlade ljude prisili da protiv svoje volje služe u vojsci, postojat će očito nedostatak motivacije”, kaže Bove.
Samo vrlo motivirani vojnici su spremni riskirati svoj život, naglašava Bove, a to može biti presudno da se pobijedi u nekom ratu. “Ne vidim kako bi se moglo osigurati da vojni obveznici koriste oružje, bore se na bojištu i onda budu uspješni.” Bove ukazuje na velik broj poginulih među prisilno mobiliziranim ljudima u ruskoj vojsci i citira ispitivanja javnog mnijenja prema kojima brojni mladi ljudi ne bi bili spremni braniti svoju zemlju s oružjem u rukama, čak ni u slučaju da zemlja bude napadnuta.
