'Govorio sam i upozoravao. Ali, hrvatski ljudi ne moraju brinuti - dok sam ja predsjednik Republike, hrvatski vojnik neće voditi tuđe ratove', napisao je Milanović.

U Reutersovu članku navodi se, dakle, da europske države razmatraju mogućnost slanja vojnika u Ukrajinu u slučaju prekida vatre ili postizanja mirovnog sporazuma. Istovremeno novoizabrani američki predsjednik Donald Trump jasno daje do znanja kako SAD neće raspoređivati svoje trupe kako bi jamčio sigurnost, navode dužnosnici i diplomati.

Pregovori, koje predvodi francuski predsjednik Emmanuel Macron, nalaze se u ranoj fazi, ali već su otkrili podjele među europskim državama o ciljevima takve misije, kao i o tome je li sada pravo vrijeme za pokretanje tog pitanja.

Dok Ukrajina gubi pozicije na bojištu, europski čelnici žele izbjeći da ruski predsjednik Vladimir Putin stekne dojam da je vrijeme za pregovor i da će moći zadržati osvojena područja. Ipak, neki dužnosnici iza zatvorenih vrata razmatraju kako bi europske nacije mogle pružiti sigurnosna jamstva Ukrajini, uključujući potencijalno raspoređivanje desetaka tisuća vojnika na ukrajinskom teritoriju.

Takva misija bi značajno povećala rizik od izravnog sukoba s Rusijom i dodatno opteretila europske vojne kapacitete, već iscrpljene donacijama oružja Ukrajini i dugogodišnjom ovisnošću o američkoj podršci za velike vojne operacije.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da bi se ovo pitanje moglo pokrenuti na sastanku u Bruxellesu s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom i europskim čelnicima. Međutim, Rutte je prošlog tjedna pozvao na suzdržanost u raspravama o budućim scenarijima, upozorivši kako bi preuranjene izjave mogle potaknuti Putina da vjeruje da već ostvaruje svoje ciljeve.

Analitičari ističu kako još nije jasno hoće li potencijalna europska misija biti usmjerena na klasično mirovno čuvanje, poput nadzora prekida vatre, ili će imati ulogu snažnog odvraćanja od daljnjih ruskih napada. Dok talijanski dužnosnici naglašavaju mirovne operacije, francuski i ukrajinski izvori usredotočeni su na odvraćanje.

Procjene o veličini snaga variraju, ovisno o specifičnoj misiji. Analitičari sugeriraju da bi snage za odvraćanje mogle brojati oko 40.000 vojnika, dok bi uz rotacijski sustav ukupan broj uključenih vojnika mogao dosegnuti 100.000. Franz-Stefan Gady, bivši austrijski vojni planer, naglašava kako bi to značajno opteretilo europske kopnene snage, koje bi morale smanjiti druge misije poput onih na Balkanu.

Sastav međunarodnih snaga također je predmet rasprave, budući da bi morao biti prihvatljiv za obje strane sukoba. Italija predlaže da misija bude pod okriljem Ujedinjenih naroda, dok drugi dužnosnici upozoravaju da bi to omogućilo Rusiji, stalnoj članici Vijeća sigurnosti UN-a, prevelik utjecaj.