Dugo se već među desnim biračkim tijelom, ali i na desnom krilu HDZ-a problematizira koalicija koju je premijer Andrej Plenković sklopio sa SDSS-om, zahvaljujući čemu u Vladi na poziciji potpredsjednice sjedi mlada Anja Šimpraga, nasljednica svojega kolege Borisa Miloševića koji je iz Vlade prešao u saborske klupe nakon što se doznalo za njegovu aferu s namještanjem natječaja. I Šimpraga i Milošević zapravo su samo rezervni igrači, zlobnici bi rekli čak i pijuni jednoga od najdugovječnijih saborskih zastupnika, Milorada Pupovca, koji godinama egzistira u Saboru gradeći svoju karijeru na politici podjela koja ne donosi ništa dobro ni hrvatskom ni srpskom narodu u našoj zemlji.
Nerijetko su desničari unutar HDZ-a zamjerali Plenkoviću to što je njihovu stranku doveo u podređeni položaj u odnosu na Pupovca koji provokativne poruke vladajućima, ali i cijelom društvu odašilje i kao predsjednik Srpskog narodnog vijeća, iz čije radionice izlazi tjednik Novosti koji se obilato financira iz državnog proračuna. Pupovčevu opstojnost na domaćoj političkoj sceni svojedobno je predsjednik Josipović opisao kao etnobiznis, a njegov stav u svojim je obračunima s Pupovcem nadogradio predsjednik Zoran Milanović, koji se time uspio uvući pod kožu desnom biračkom tijelu, što nije puka slučajnost i produkt Milanovićeva hira.
Tajni pakt
Brojke su u Lijepoj Našoj, kada je riječ o omjeru lijevog i desnog biračkog tijela, prilično egzaktne i ukazuju na dominaciju desnice, koja, doduše, taj potencijal nikada nije znala iskoristiti ujedinjenjem pa na njihovoj sceni svako malo oživi neki samoprozvani vođa ili preobraćeni satelit nalik na današnjeg Milanovića. Kako bilo, bez desnog krila svoje stranke, ali i generalno bez potpore desnog biračkog tijela, premijer Plenković teško da može očekivati osvajanje trećeg uzastopnog mandata. Vladajuća stranka bez potpore desnog krila ne može očekivati dobar izborni rezultat, koji je na idućim parlamentarnim izborima za HDZ posebno važan zbog toga što vladajući muku muče s koalicijskim potencijalom pa će sastavljanje većine biti složen posao.
Upravo zato među koalicijskim partnerima koji trenutno vladaju državom sklopljen je tajni pakt koji bi i jednima i drugima trebao ići u prilog, a prema tom planu, Plenkovićev HDZ bi do 18. studenoga, kada se obilježava Dan sjećanja na žrtve Vukovara, trebao raskinuti koaliciju s Pupovčevom strankom. Po tom u vrhu HDZ-a pomno razrađenom planu Plenković bi se fiktivno distancirao od Pupovca i njegove retorike, te bi se dodvorio desnici koja mu nikada nije bila pretjerano naklonjena.
Zanimljivo je kako o tom planu podudarne verzije priče šire i izvori iz HDZ-a i iz Pupovčeva SDSS-a, najavljujući razvrgavanje koalicije koje je, doduše, fingirano. Naravno da se zbog takvog dogovora nameće pitanje što će biti s vladajućom većinom, no izgleda da predstavnici vladajuće koalicije i za to imaju rješenje pa bi HDZ trebale potpomoći ruke takozvanih žetončića kao što je primjerice nekadašnji saborski zastupnik Domovinskog pokreta Ante Prkačin ili pak Hrvoje Zekanović.
Neformalne najave
Ne bi Plenkoviću trebao biti problem pribaviti još pokoju zastupničku ruku, u svakom slučaju, on će uskoro krenuti u realizaciju razvrgavanja koalicije s Pupovcem, s kojim je navodno toliko blizak da su čak obiteljski prijatelji. Kako tvrde upućeni iz obiju stranaka, nakon što prođu parlamentarni izbori na kojima će Pupovac osvojiti svoja tri sigurna mandata, on će se ponovno vratiti u zagrljaj HDZ-u pod izlikom lakšeg formiranja vladajuće većine.
Kako zasad stvari stoje, Plenković se s ovim planom odlučio požuriti, uz ostalo i zbog toga što je sve bliže odluci da se parlamentarni izbori održe već sredinom travnja iduće godine, odnosno prije europskih izbora koji bi se trebali održati u lipnju. Dugo se u vladajućim redovima polemiziralo o tome kada bi se trebali održati parlamentarni izbori, a dio HDZ-ovaca u tom kontekstu spominjao je i neformalne najave ministra graditeljstva Branka Bačića koji je u uskom krugu prijatelja kao opciju za održavanje izbora spominjao ovu godinu, čak i listopad, odnosno studeni. No takvo što ni Plenković ni HDZ ipak nisu mogli realizirati jer su i s terena iz stranačkih ogranaka počele stizati poruke kako nitko izvan središnjice HDZ-a za izbore još nije spreman.
Baš je zato Plenković na nedavnom širem predsjedništvu stranke svojim kolegama počeo spominjati početak kampanje i parlamentarne izbore, za koje se tim već počeo formirati. Osim toga, Plenković baš zbog izbora ulazi u nove polemike s predsjednikom Milanovićem te najavljuje pakete mjera za pomoć socijalno ugroženim skupinama građana. Oni koji šire teze o izborima koji bi se mogli održati već sredinom travnja kažu kako je Plenkoviću u interesu da građani na birališta izađu što prije jer nema smisla čekati nove afere i zaoštravanje krize koja se najavljuje sa svih strana i od raznih stručnjaka.
Pozadinski dogovor
Jesen će za Plenkovića i njegove suradnike nedvojbeno biti teška, a zima još teža, no on će krizu nastojati sanirati raznim paketima mjera, podilazeći javnim i državnim službenicima te umirovljenicima. No ne može predsjednik Vlade zauvijek biti široke ruke, niti razne mjere može rastezati dovijeka, na to su ga već upozorili iz Europske komisije, pa je Plenković na korak do odluke da svoju političku moć testira već na proljeće, čime će ujedno iznenaditi i oporbene političke stranke koje još nisu uspjele zbiti redove i formirati timove za parlamentarne izbore. Probleme bi Plenkoviću u pogledu parlamentarnih izbora mogle stvoriti unutarstranačke tenzije onih koji se nastoje progurati na izborne liste, a strahuje i od mogućih novih uhićenja, kao i od potencijalnih novih afera, što su, prema tezama iz vladajuće stranke, još neki razlozi zbog kojih se premijeru Plenkoviću ne isplati čekati i odugovlačiti s izborima.
Kada se već dogovorio s Pupovcem, premijer Plenković prije izbora morat će postići i neki ovakav pozadinski dogovor s Milanovićem, koji bi mogao biti najznačajniji čimbenik idućih izbora jer uz to što on realno rečeno predstavlja jedinu stvarnu oporbu premijeru Plenkoviću, moguće je da će Milanoviću svoju poziciju koristiti za destabilizaciju HDZ-a, ali i za pomoć oporbenim strankama, odnosno svojem SDP-u koji će na idućim parlamentarnim izborima sasvim sigurno voditi borbu za opstanak.
Ne treba zaboraviti da Milanović ima mogućnost da nakon raspuštanja Sabora u roku od dva mjeseca raspiše parlamentarne izbore, a to znači da će on biti taj koji će određivati točan datum izbora, što Plenkoviću ne ide u prilog i što mu ne stvara osjećaj sigurnosti. Dio HDZ-ovaca donedavno je tvrdio da bi baš tvrdi Milanovićev stav i nemogućnost uspostave bilo kakvih odnosa između njega i Plenkovića mogli ukazivati na to da će se izbori ipak održati tijekom rujna iduće godine, ali njih dvojica ipak su dokazala da znaju i mogu komunicirati onda kada je posrijedi njihov zajednički interes.
Zakulisne igre
Milanovićev je interes po svemu sudeći osvajanje još jednog predsjedničkog mandata, a u tom kontekstu valja spomenuti i to da se prvi krug predsjedničkih izbora održava krajem iduće godine. Neki unutar HDZ-a govore kako će Milanović u kampanji i pri raspisivanju izbora izaći u susret Plenkoviću, a on bi istodobno Milanoviću mogao pomoći u njegovoj kampanji tako što na njega neće poslati jakog kandidata, već nekoga tko ga ni na koji način ne može ugroziti, poput viteza Željka Reinera.
Model je to koji su u Plenkovićevoj stranci dobro uhodali s pokojnim Milanom Bandićem. Nedvojbeno je da će Plenkovićeva stranka s parlamentarnih izbora, prema dosadašnjim anketama, izaći kao relativni pobjednik, ali to za Plenkovića nije jamstvo mira i stabilnosti jer se i u tom scenariju opet vraća na predsjednika Milanovića, koji nije dužan prvom relativnom pobjedniku izbora dati povjerenje za sastavljanje Vlade, zbog čega su u HDZ-u posebno uznemireni.
Strahuju, naime, od toga da bi Milanović nakon izbora mogao pogodovati šefu svoje bivše stranke Peđi Grbinu, i sve to uz asistenciju Mosta i bračnog para Raspudić s kojim je Milanović u dobrim odnosima. Znajući za razne zakulisne igre, Plenković je izgleda na nagovor svojih savjetnika odlučio zaigrati vlastitu političku igru, u kojoj će se odreći Milorada Pupovca kako bi osvojio simpatije desnog biračkog tijela, koje se sve snažnije okreće drugim opcijama i sve izraženije pokazuje sklonost strankama kao što je Domovinski pokret kojemu već godinu dana u kontinuitetu raste rejting.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.