Gdje je zapeo povrat razlike u cijeni plina opskrbljivačima? Ministar kaže da još uvijek traje analiza

U lipnju ove godine Ministarstvo gospodarstva koje predvodi Ante Šušnjar odgovorilo je da su osigurana sredstva, ali da HERA još uvijek analizira zahtjeve opskrbljivača plinom. Ponovili smo upit ovih dana, nakon što je objavljeno konsolidirano izvješće Zagrebačkog holdinga, unutar kojeg posluje Gradska plinara-Opskrba koja potražuje milijune, ali odgovoreno nam je da i dalje traje – analiza

Zagrebački holding, zajedno s GPZO, objavio je konsolidirano izvješće o poslovanju za prvo polugodište ove godine koje je završilo s minusom od 21,02 milijuna eura, a u tekstu kojim je popraćena objava navedeno je između ostalog da se povećanje „ostalih poslovnih prihoda najvećim dijelom odnosi se na financijske potpore iz proračuna Grada za namjene koje su odobrene od Skupštine Grada Zagreba te subvencije države temeljem Uredbe o izmjenama i dopuni Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije vezano za nadoknadu razlike u cijeni nabavne i prodajne cijene plina“, te se postavilo pitanje – je li to znak da je u blagajnu Holdinga nešto uplaćeno od onog što je GPZO zahtijevala na temelju navodne razlike u cijeni plina? No, po svemu sudeći – još uvijek ništa od tih famoznih razlika koje zahtijeva GPZO, ali i još tri tvrtke, nije riješeno. A od donošenja Uredbe i prvih zahtjeva za refundaciju troškova prošlo je već više od godinu dana.

Kako je nastao model “računi na stol”

Nakon što je u travnju 2023. godine HERA (Hrvatska energetska regulatorna agencija) donijela novu Metodologiju za izračun cijene plina koji je bio usklađen s cijenama na svjetskog tržištu – te je cijena određena na 41 euro po megavatsatu – neki dobavljači, a najglasniji su bili iz tvrtke PPD, tvrdili su da će mnogi na tržištu trpjeti značajnu štetu jer su plin nabavljali ranije po višim cijenama i da država mora refundirati nastalu razliku.  Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, na čijem čelu je tada bio Davor Filipović, objavilo je tada da će riješiti eventualne razlike u cijeni, ali samo pod uvjetom da se prezentiraju računi, odnosno, da bude doista dokazano da je netko zbog nove Metodologije pretrpio ozbiljnu poslovnu štetu. Potom je i donesena Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem energetskom tržištu kojom je i reguliran taj postupak. Tvrtke koje su smatrale da su pretrpjele štetu mogle su to prijaviti HERA-i, dokazati sve dokumentacijom, odnosno računima – i očekivati povrat novca.

No, mnogo toga se zakompliciralo u međuvremenu. Promijenila su se tri ministra: nakon ostavke Davora Filipovića ministarstvo gospodarstva je kratko vodio Damir Habijan, a nakon izbora i formiranja nove HDZ-ove vlade s DP-om, resor gospodarstva dobiva DP i dolazi ministar Ante Šušnjar. 

HERA je cijelo vrijeme, još od rujna 2022. funkcionirala s krnjom upravom, i tek nedavno je raspisan natječaj za izbor novog šefa, no, „postupala“ je po Uredbi, odnosno, saznali smo da je zaprimila četiri zahtjeva za povrat razlike cijene plina. U siječnju ove godine nam je odgovoreno da  “provodi analizu zahtjeva za nadoknadom razlike u cijeni koji se odnose na drugo i treće tromjesečje 2023., a koji su podneseni od strane četiri podnositelja zahtjeva“. Već je bilo poznato da su zahtjeve podnijele Gradska plinara Zagreb-Opskrba,  Geoplin, te E.on Plin, a ime četvrte tvrtke nije bilo poznato, a neslužbeno se spekuliralo da se od države ukupno potražuje između 250 i 300 milijuna eura.

U lipnju ove godine ministar Ante Šušnjar je na upit Forbesa Hrvatska odgovorio da su „sredstva osigurana“, ali da još nije završila analiza HERA-e i da se ne može saznati kada će isplate krenuti i u kojem iznosu.

HERA i dalje analizira

A kakva je situacija četiri mjeseca kasnije?

„Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) nije donijela odluku o povratu razlike između cijene plina po kojoj je dokazano da je plin nabavljen na veleprodajnom tržištu do 31. ožujka 2023., sukladno tada važećoj metodologiji, i isporučen po nižoj cijeni plina u okviru obveze javne usluge za kupce kategorije kućanstva. Stoga su predmeti još uvijek u obradi.“, odgovoreno nam je iz Ministarstva gospodarstva.

Dakle, ni gotovo godinu i pol nakon donošenja Uredbe i mogućnosti da se utvrdi eventualni „gubitak“ za opskrbljivače plina zbog reguliranja cijene i refundira iz državne blagajne, nije odobrena niti jedna isplata razlike, odnosno HERA još nije završila analize.

Za kašnjenje u analizi dokumentacije GPZO 2023. godine bila je, saznali smo, odgovorna nedostatna dokumentacija. Kao što smo već pisali HERA je krajem kolovoza 2023. zatražila od GPZO objašnjenja, a sredinom prosinca im je upućen i zaključak u kojem je navedeno koja dokumentacija nedostaje da bi se donijela konačna odluka. Konkretno, traženi su ugovori između PPD-a i GPZO iz drugog kvartala, te ugovori s HEP-om i računi o plaćanju kojima bi se dokazala razlika u cijeni. Već se ranije pisalo o tome da PPD nije spreman dati “račune na stol”, jer to smatraju narušavanjem poslovne politike, no, s obzirom da su nam u siječnju 2024. iz GPZO odgovorili da su „dostavili svu traženu dokumentaciju“, može se zaključiti da su ipak popustili i dali tražene račune PPD-a. No, ako je bilo sve u redu s računima i dostavljenom dokumentacijom, ostaje nejasno kako to da ni devet mjeseci kasnije nije gotova analiza?

Na upit Forbesa Hrvatska o tome je li gotova analiza i nedostaje li još nešto, iz HERA-e nismo dobili odgovor, kao ni iz GPZO, a iz Ministarstva nam je odgovoreno da HERA određuje cjelovitost dokumentacije i ima pravo tražiti dodatna pojašnjenja.

HERA do sada nije ustanovila točne iznose

S obzirom da smo posebno pisali o slučaju GPZO, zanimalo nas je kakva je situacija s drugim tvrtkama, je li i od njih zatražena neka dodatna dokumentacija (koja bi možda usporila analizu), no iz Ministarstva su nam odgovorili da je to u nadležnosti HERA-e.

„Dodatno ističemo kako HERA do sada nije ustanovila točne iznose, a regulacijski period obuhvaća 18 mjeseci sukladno natječaju iz 2021. godine za opskrbu u okviru obveze javne usluge, odnosno od 1.4.2023. do 30.9.2024. Ministarstvo gospodarstva će predložiti Vladi Republike Hrvatske da se rok za dostavu podataka o prodanim količinama plina nabavljenih prije 1.4.2023. sukladno tadašnjoj metodologiji produlji za 6 mjeseci.“, navedeno je još u odgovoru Ministarstva.

Dakle, slijedi produljenje roka i nastavak neizvjesnosti za sve one koji su tražili povrat novca. Zagrebački holding koji je za prvo polugodište iskazao gubitak, možda je mogao imati drugačiji rezultat da je bilo povrata novca kojeg se očekuje na temelju razlike cijene. No, iz nekog razloga HERA još uvijek analizira zahtjeve, a to može biti i uvod u posve drugačiji rasplet – da GPZO nikada niti ne primi milijunski iznos kojem se nada.

Ako se slučaj stavi u širi kontekst, posebno je zanimljiv odnos HERA-e i Gradske plinare Zagreb-Opskrba, koja je na natječaju izgubila opskrbu grada i zbog toga je podnijela i tužbu upravo protiv HERA-e. Dakle, s jedne strane GPZO potražuje novac iz državne blagajne na temelju analize HERA-e, a na drugoj „liniji“ je tuži. Isto tako, novac bi trebao ići i državne blagajne, dakle iz blagajne koju drži HDZ-DP Vlada, a grad vodi Možemo. A tu je i treća linija – opskrbljivač GPZO koji je isporučivao „skupi“ plin je bio PPD, a pretpostavlja se da i dalje ostaje glavni partner GPZO.

Mnogo je tu silnica koje možda utječu na tako dugačko trajanje analize i konačni rezultat, koji će sigurno biti znakovit za cijelu energetsku sliku u Hrvatskoj, ali i za delikatne pozadinske političko-energetske odnose.