Glavnoj državnoj odvjetnici ni otac domobran, ni muž dragovoljac nisu pomogli da napravi reda

Javni poziv za funkciju glavnog držanog odvjetnika je okončan. Sada Vladi ostaje da Saboru predloži kandidata koji bi trebao dobiti podršku većine i nastaviti voditi Državno odvjetništvo. Trebamo dobiti osobu koja će upravljati sustavom progona, voditi ljude koji tragaju za kriminalcima i izvode ih pred lice pravde.

Hoće li to sustav koji je posljednje četiri godine vodila Zlata Hrvoj Šipek uopće moći? Je li ostalo išta odlučnosti i neovisnosti u borbi protiv korupcije, prevara, krijumčarenja…? Hoće li se DORH, kada ga preuzme novi glavni državni odvjetnik ili odvjetnica, oporaviti od Zlate Hrvoj Šipek?

Iza nje ostaje poveći kadrovski kaos, prije svega neriješena pozicija ravnatelja USKOK-a na kojoj je trenutno Željka Mostečak. Ona je nedavno drugi put dobila ovlast da obnaša tu funkciju nakon što je u rujnu propao natječaj za nju.

Neovisni promatrač

Zlata Hrvoj Šipek dopustila je da se natječaj provede a da barem unutar DORH-a ili samog USKOK-a nije provjerila ima li netko od zamjenika uvjete za ravnateljsku dužnost, odnosno želi li itko voditi taj elitni tužiteljski ured.

Zlata Hrvoj Šipek nije ju smijenila ranije, kada je otkriveno da USKOK nije procesuirao ondašnju ministricu Gabrijelu Žalac zbog kupnje sumnjivo skupog softvera europskim novcem. Na osnovi identičnih informacija što ih je imao USKOK europsko tužiteljstvo uhitilo je Žalac i njezine suradnike, kao i tadašnjeg šefa agencije koja kontrolira trošenje sredstava iz fondova EU-a. U međuvremenu su svi i optuženi te se čeka početak suđenja.

Vanja Marušić pratit će ga iz fotelje zamjenice glavnog državnog odvjetnika, u koju je sklonjena nakon ostavke na čelu USKOK-a, dok će Zlata Hrvoj Šipek možda biti neovisni promatrač iz mirovine u koju bi uskoro trebala otići.

Složeni posao

Čak ni Željka Mostečak koja ga vodi po nalogu Zlate Hrvoj Šipek nije se javila na rujanski natječaj. Iskusna tužiteljica, koja je i na čelu Državnoodvjetničkog vijeća, zaključila je da ne želi preuzeti “elitni odred” za borbu protiv korupcije. Natječaj je, kao što je poznato, neslavno propao, a Zlata Hrvoj Šipek negirala je bilo kakvu svoju odgovornost. Komentirala je kako je to što se nitko nije prijavio na natječaj za ravnatelja USKOK-a znak o kojem moraju razmisliti svi u hrvatskom društvu.

“Mislim da o tom znaku moraju razmisliti svi u hrvatskom društvu”, izjavila je u Saboru. Propali natječaj branila je i njezina prva zamjenica Ksenija Pavić. U HRT-ovoj emisiji “Otvoreno” izjavila je da je funkcija ravnatelja iznimno važna, ali je istaknula da USKOK čine i zamjenici – rad USKOK-a je neupitan i kontinuitet je zadržan.

“Biti ravnatelj USKOK-a nije posao, to je način života. Ravnatelj USKOK-a je ravnatelj 24 sata, 365 dana u godini. Prostora za neke druge aktivnosti nema”, izjavila je. Naglasila je i kako u državnoodvjetničkoj organizaciji postoje stručni ljudi koji imaju znanja i kvalitete za obnašanje dužnosti ravnatelja. Osobna je stvar svakog od njih, dodala je, što se nisu javili na natječaj.

Uteg na nozi

“Navode da je USKOK obezglavljen moram demantirati. Ravnatelj je iznimno važna pozicija, ali USKOK čine i zamjenici. USKOK ima vršiteljicu dužnosti Željku Mostečak. Na tu je funkciju došla s mjesta zamjenice ravnatelja USKOK-a, a kao zamjenica glavne državne odvjetnice bila je zadužena za praćenje rada USKOK-a. Dakle, rad USKOK-a je neupitan i kontinuitet je zadržan”, izjavila je Pavić braneći fijasko s natječajem. Uzgred, USKOK i dalje vodi Željka Mostečak.

Inače, još dva važna državna odvjetništva nemaju izabrane šefove, već “vršitelje dužnosti”. Riječ je o Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu u Zagrebu koje prema javno dostupnim podacima kao vršitelj dužnosti vodi Krunoslav Stjepan Rajačić. Ista je situacija i u Zadru, gdje je v. d. županijskog državnog odvjetnika Denis Sokol.

U kadrovskoj mreži iza Zlate Hrvoj Šipek ostaje i slučaj Dražena Jelenića, bivšega glavnog državnog odvjetnika koji je morao odstupiti s dužnosti kada je otkriveno da je mason. Prema vrijedećim propisima ostao je, kao uostalom i Vanja Marušić, raditi u DORH-u kao jedan od zamjenika.

Više od godinu dana od smjene Zlata Hrvoj Šipek koja ga je naslijedila pokušala ga je udaljiti smatrajući njegovo članstvo u masonima nespojivim s tužiteljskim poslom. Suspendirala ga je i pokrenula stegovni postupak, nakon čega je počela dugotrajna proceduralna trakavica popraćena nizom odluka Državnoodvjetničkog vijeća i Vrhovnog suda koje su mahom bile u Jelenićevu korist. Hrvoj Šipek se na svaku odluku žalila iako na posljednju nije imala pravo uložiti žalbu.

Golemi debakl

Jelenić je nakon dvogodišnje pravne borbe vraćen na posao. “Mislim da je bilo samo pitanje vremena da stvari dođu na svoje, kao što sam znao da će biti od samog početka”, izjavio je Jelenić ulazeći u zgradu DORH-a. Upitan kako se osjeća zbog povratka na posao rekao je: “Tužilaštvo je moj život. To je to. Ja nemam nikakvih problema.” Jelenić još radi u DORH-u iako je Hrvoj Šipek, dakle, učinila sve da ga se riješi.

S pozicije zamjenice glavne državne odvjetnice u europsko tužiteljstvo u mandatu Zlate Hrvoj Šipek otišla je Sani Ljubičić. Njezino ime sada se veže s još jednim golemim problemom koji dočekuje novoga glavnog državnog odvjetnika.

Riječ je o slučaju Agrokor u kojem je, kao što je poznato, odlukom Visokog kaznenog suda financijsko vještačenje proglašeno nezakonitim dokazom. Nalaz za koji je plaćeno 1,3 milijuna eura sud nije prihvatio jer ga je, kako je dosad utvrđeno, izradio neovlašteni revizor.

Iako je imala priliku popraviti optužnicu, Zlata Hrvoj Šipek sa svojim najbližim suradnicima poslala ju je na sud sa spornim vještačenjem te je sada doživjela debakl. Zanimljivo je da su iz Vlade poručili da će platiti koliko god treba da se odradi novo vještačenje poslovanja Todorićeva Agrokora. To ne umanjuje odgovornost glavne državne odvjetnice i njezinih ljudi koji su, nakon odluke Visokog kaznenog suda, ipak odlučili posegnuti za još jednom mogućnošću – podnijet će zahtjev za zaštitu zakonitosti, o čemu odlučuje Vrhovni sud.

“Smatramo da se ovdje radilo o promjeni stava vezanog za vještake, što bi se moglo odraziti ne samo na slučaj Agrokor nego i na vještačenja u drugim predmetima. Očekujem da Vrhovni sud donese odluku u skladu sa zakonom i svojom dosadašnjom praksom. Taj sud kao najviši u državi mora jamčiti ujednačenu sudsku praksu i jedinstvenu primjenu zakona. Izuzetno je važno da imamo stav Vrhovnog suda i za ovaj predmet i za sve ostale predmete”, rekla je nedavno glavna državna odvjetnica.

Reputacijska šteta

Njezin zamjenik Jurica Ilić potvrdio je kako postoji mogućnost da se sporno vještačenje ipak vrati u sudski spis u aferi Agrokor. To, međutim, ne umanjuje blamažu, kao ni financijski teret koji je natovaren državi. Činjenica je da je prošlo više od šest godina otkako je otvoren postupak protiv Ivice Todorića i ostalih osumnjičenih za malverzacije teške milijardu kuna, a Državno odvjetništvo nije dobilo još ni jednu osuđujuću presudu u ovom slučaju.

Hrvoj Šipek je pak najavila da je od jednog od svojih zamjenika zatražila da sada, nakon svega, analizira cijeli spis te provjeri je li bilo pogrešaka ili propusta te treba li itko snositi odgovornost. Ona sama, uvjerena je, nije kriva ni za što iako se afera Agrokor raspala u njezinu mandatu.

Osim od kadrovskog i financijskog tereta, pitanje je kada će se i kako DORH, nakon Zlate Hrvoj Šipek, oporaviti od reputacijske štete koju mu je nanijela. Naime, još nakon ostavke Dražena Jelenića, natječući se za položaj na kojem se traži isključivo učinkovit progon svih mogućih zločina i organizacija posla koja će to osigurati, Zlata Hrvoj Šipek u svom je programu odlučila istaknuti da je njezin otac bio domobran koji je prošao križni put, a da joj je suprug dragovoljac Domovinskog rata.

Podaci potpuno nepotrebni u kontekstu funkcije na koju je kasnije i zasjela. Uslijedila je nevjerojatna scena tijekom pokušaja pravdanja nepostupanja USKOK-a protiv Gabrijele Žalac. Teško da će itko zaboraviti kako se tada, suočena s izravnim novinarskim pitanjima, pogledala s Vanjom Marušić, koja je još vodila USKOK. Marušić joj je, rekonstruirano je kasnije, šapnula da je dobila obavijest o stanju predmeta bivše ministrice, dok je Hrvoj Šipek uvjeravala kako nije imala pojma ni o čemu.

Dobila podršku

Kasnije je o svemu javno lagala i u Saboru. Najprije je na sjednici Antikorupcijskog vijeća izjavila da je zadnje izvješće o slučaju Žalac iz USKOK-a u DORH došlo u veljači 2020., dakle prije njezina mandata, da bi, nakon što ju je zastupnik Nikola Grmoja javno pritisnuo pred svima, u sabornici priznala da je još jedno izvješće o tom slučaju u DORH došlo i u srpnju 2021. kada je već bila glavna državna odvjetnica.

Međutim, i nakon što je razotkriveno da je lagala, a u medijima se naveliko nagađalo da je stalno odlazila na konzultacije k premijeru Andreju Plenkoviću, Zlata Hrvoj Šipek nije morala odstupiti. Dobila je podršku vladajuće većine te bi otići trebala tek sada kada je stekla uvjete za mirovinu. Kako će se Državno odvjetništvo oporavljati od njezina mandata i hoće li ikada do kraja vratiti kredibilitet koji mu je u zadnje četiri godine potpuno srozan, ostaje nam vidjeti.