Globalna trgovinska kriza: Trumpove carine izazvale val reakcija i prijetnje protumjerama
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Trump, najavio je uvođenje općih carina od 10% na sav uvoz u SAD, uz dodatna povećanja carinskih stopa za najveće trgovinske partnere. Ova odluka izazvala je niz reakcija diljem svijeta, uključujući osude europskih i svjetskih čelnika, prijetnje protumjerama te zabrinutost zbog potencijalnog trgovinskog rata.
Odgovor svijeta na američke carine
Trump je opravdao svoju odluku tvrdeći da su nove carine „recipročne“ i odgovor na trgovinske prepreke koje su druge zemlje postavile američkim proizvodima. Međutim, ni bliski saveznici nisu bili pošteđeni. Europska unija, uključujući Hrvatsku, suočava se s carinama od 20%, dok je Japan pogođen stopom od 24%.
Europski čelnici upozoravaju da bi trgovinski rat donio štetu svim stranama. Kina je odmah zaprijetila protumjerama, nazivajući carine kršenjem međunarodnih trgovinskih pravila. Peking je pozvao Washington na dijalog, uz poruku da će poduzeti korake za zaštitu svojih interesa ako se mjere ne povuku.
SAD je već ranije uveo carine od 20% na kineski uvoz, što je dovelo do odmazde Pekinga. Najnovija odluka dodatno povećava carine na kineske proizvode za 34%, čime ukupna stopa prelazi 50%.
Reakcije globalnih lidera
Japan je izrazio „krajnju žalost“ zbog američkih mjera te je pozvao Washington da ih povuče. Glasnogovornik vlade Yoshimasa Hayashi naglasio je kako je upitno jesu li carine u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni ocijenila je carine „pogrešnima“ te naglasila da će Italija, zajedno s europskim partnerima, nastojati postići sporazum kako bi se izbjegao trgovinski rat.
Španjolski, poljski i irski čelnici također su osudili američke mjere. Premijer Španjolske Pedro Sanchez poručio je da će „zaštititi svoje tvrtke i radnike“, dok je poljski premijer Donald Tusk istaknuo važnost stvarno recipročne trgovine. Micheal Martin, premijer Irske, naglasio je da su mu prioritet zaštita irskih radnih mjesta i gospodarstva.
Skandinavski lideri, uključujući švedskog premijera Ulfa Kristerssona i danskog ministra vanjskih poslova Larsa Løkkea Rasmussena, poručili su kako ne žele trgovinski rat te da će Europa ostati ujedinjena i spremna na odgovor.
Velika Britanija i Švicarska, Britanski ministar trgovine Jonathan Reynolds obećao je da će zauzeti smiren pristup Trumpovoj odluci o uvođenju carina od 10 posto za Ujedinjeno Kraljevstvo, dok zemlja pokušava postići gospodarski sporazum s Washingtonom. Predsjednica Švicarske Karin Keller-Sutter navela je kako će Savezno vijeće brzo odrediti sljedeće korake.
Kanada i Meksiko ostali su pošteđeni opće 10-postotne carine, ali su se zadržale carine do 25% na određene proizvode zbog sigurnosnih razloga i kontrole trgovine fentanilom. Novi kanadski premijer Mark Carney upozorio je da će reciprocitetne mjere „iz temelja promijeniti međunarodni trgovinski sustav“.
Australija i Novi Zeland izrazili su zabrinutost zbog negativnih učinaka na svjetsku ekonomiju. Australski premijer Anthony Albanese ocijenio je carine kao „čin koji nije prijateljski“, dok je Novi Zeland poručio da će raditi na smanjenju njihovog utjecaja kroz diplomatske kanale.
Južna Koreja, privremeni predsjednik Južne Koreje Han Duck-soo je naredio hitne mjere potpore za tvrtke koje će biti pogođene uvođenjem američkih carina od 25 posto, uključujući automobile, a od ministra industrije zatražio je da aktivno pregovara s Washingtonom kako bi se smanjio utjecaj carina.
Brazil i Kolumbija također razmatraju moguća pravna sredstva i žalbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
