Hitna pomoć ima pune ruke posla: Intervencije helikopterima i brodicama broje se u tisućama
Ukupno 2241 intervenciju na otocima imala je do sada Hitna helikopterska medicinska služba (HHMS), dok je flota od šest brzih brodica ostvarila 867 hitnih intervencija, rekla je ministrica zdravstva Irena Hrstić na kongresu o zdravstvu u ruralnim i otočnim regijama
"Prioritet je da zdravstvena skrb bude dostupna stanovnicima otoka i turistima. Funkcioniranje helikopterske hitne službe pokazalo se iznimno svrsishodnim. Godinu i pol dana, koliko je u punoj funkciji, svjedočimo da je spasila brojne živote i znatno unaprijedila sigurnost naših građana", poručila je Hrstić u izlaganju "Zdravstvena zaštita na otocima" u sklopu kongresa "Puls periferije".
Što se tiče brzih brodica hitne pomorske medicinske službe, najviše - 360 intervencija imala je brodica stacionirana u Milni na Braču, a slijedi šibenska brodica s 213 intervencija.
Mobilne ambulante i ljekarne
Ministrica se posebno osvrnula i na projekt mobilnih ambulanti i ljekarni. Istaknula je da dvije brodice - mobilne ljekarne poboljšavaju dostupnost ljekarničkih usluga na području 18 stalno naseljenih otoka Zadarske županije. U provedbi je i nabava jednog vozila mobilne ambulante koje će poboljšati zdravstvenu skrb za starije i teško pokretne stanovnike Korčule.
"Kada smo pokretali projekt mobilne ljekarne, reakcije stanovnika bile su iznimne. Za ljude koji više ne moraju putovati kilometrima do najbliže ljekarne to znači dostupnost terapije i sigurnost. Mobilne ambulante jednako su tako inovativan način pružanja zdravstvene usluge i vjerujem da će imati svoju svrhu", rekla je Hrstić.
Govoreći o specifičnostima Jadranske Hrvatske, istaknula je razlike među županijama, od gusto naseljene Istre u sezoni, do Ličko-senjske županije s vrlo raštrkanim i malobrojnim stanovništvom.
"Upravo zbog tih različitosti zdravstvena zaštita zahtijeva dodatne napore, a otoci su pri tome visoko specifični. Stoga je važno imati više modela skrbi – helikoptersku službu, pomorsku hitnu medicinsku službu, mobilne ambulante i ljekarne", pojasnila je.
Najdeficitarnija pedijatrijska skrb na otocima
Ministrica je otvorila i temu prosječne dobi liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti na depriviranim područjima i otocima, nazvavši aktualnu situaciju "bolnom točkom".
"Mnogi su liječnici pred mirovinom. Na nama je da osmislimo kako privući mlade i spriječiti da svi ne odlaze u kliničke bolničke centre. U idućim godinama deficit će postati još izraženiji, a najdeficitarnija je upravo pedijatrijska skrb", upozorila je ministrica.
"Hitna medicina i pedijatrija danas su najizazovnije grane za koje treba vratiti interes liječnika", poručila je ministrica.
Prezentacija popunjenosti mreže primarne zdravstvene zaštite po otocima pokazala je da obiteljska medicina ima najbolju popunjenost, dok na većini otoka nema pedijatara, ginekologa ni njege u kući.
"Treba naći odgovor kako motivirati mlade da se odluče za rad na otocima. Moramo se prilagoditi novim generacijama i vidjeti kako Ministarstvo, u suradnji s lokalnom zajednicom, može stvoriti uvjete koji će im biti privlačni", rekla je ministrica, dodavši da se kroz novi program osnaživanja mladih liječnika otoci i deprivirana područja prepoznaju kao mjesta za koja se dodjeljuju dodatni bodovi prilikom dodjela specijalizacija.
Ugovaranje dodatnih timova
Ministrica je podsjetila i na nove mogućnosti ugovaranja dodatnih timova u domovima zdravlja u sezoni, čime se rasterećuju otočni liječnici koji inače ne mogu podnijeti teret povećanog broja pacijenata. "Ovo je bio jedan od boljih poteza Ministarstva i HZZO-a, a mogućnost ugovaranja dodatnih timova otvorena je na 40 lokacija, od kojih 13 na otocima", dodala je.
Hrstić je posebno naglasila važnost telemedicine koja, kako je rekla, može osnažiti mlade liječnike koji možda imaju strah od samostalnog rada na otocima. Navela je i primjer holtera EKG-a koji se može postaviti pacijentu u domu zdravlja na otoku, a očitavanje obavlja kardiolog u jednom od telemedicinskih centara.
Zaključila je kako sve mjere – od helikopterske i pomorske hitne medicinske službe, preko mobilnih ljekarni i ambulanti, do telemedicine i dodatnih timova u sezoni – pokazuju da Ministarstvo i Vlada ulažu u javni zdravstveni sustav s ciljem da zdravstvena zaštita bude jednako dostupna i na otocima i u kopnenim područjima.
