Hrvatskoj prijeti velika ustavna kriza!
Sa samo tri suca Ustavni sud ne može obavljati nijednu od svojih funkcija. Jedna od njih je i nadgledanje zakonitosti izbora
Zapeli su već na prvom koraku - o tome kako uopće započeti razgovore o izboru deset novih ustavnih sudaca. To bi bio najkraći sukus dosadašnjih "razgovora" između HDZ-a i lijevo-liberalne oporbe o velikoj smjeni ustavnih sudaca. Riječ "razgovor" s razlogom stavljamo u navodnike, jer kako neslužbeno doznajemo, dosad je o toj temi održan tek jedan sastanak između HDZ-a i lijevo-liberalne oporbe, prošli utorak, 19. studenoga. Na njemu se, međutim, nije razgovaralo o konkretnim imenima za Ustavni sud, nego samo o tome na koji će način dvije strane započeti usuglašavanje o deset imena koja bi saborski Odbor za Ustav u idućim danima trebao uputiti na izjašnjavanje Saboru. I već su na tome zapeli.
HDZ je, kako doznajemo, na prvi sastanak u utorak došao s prijedlogom da u razgovore o usuglašavanju o deset imena za Ustavni sud - pet koja bi predložili vladajući i pet koja bi predložila lijevo-liberalna oporba - uđu tako što će obje strane na papir staviti imena onih kandidata koji su im potpuno neprihvatljivi. Pregovarači oporbe saslušali su, kako neslužbeno doznajemo, taj prijedlog i zatražili vrijeme da se o njemu konzultiraju sa svojim zastupničkim klubovima. U konzultacijama su se složili da im je način ulaska u pregovore o deset ustavnih sudaca kakav predlaže HDZ neprihvatljiv.
Bez sastanka u petak
"Naš je stav da nema smisla ulaziti u razgovore eliminiranjem pojedinih kandidata, dakle s negativnim premisama. Umjesto toga predložili smo im da odmah počnemo razgovarati o imenima koja bi nam bila prihvatljiva, i to na paritetan način: mi predložimo jednog kandidata, oni jednog, pa dokle stignemo - odlično bi bilo da se uspijemo usuglasiti o svih deset kandidata, ali nije tragedija i ako se usuglasimo i o manjem broju, šest, osam ili čak četiri. Važno je da budu kvalitetni. Čekamo da nam vladajući na taj prijedlog odgovore, ali do petka nam nisu ništa odgovorili niti su poslali protuprijedlog", reklo nam je u petak više sugovornika iz oporbe.
Razgovori između predstavnika vladajućih i lijevo-liberalne oporbe koji bi trebali uroditi međustranačkim usuglašavanjem o deset imena koja bi dobila dvotrećinsku podršku Sabora za izbor u Ustavni sud trebali su se, kako doznajemo, nastaviti u petak, 22. studenoga, ali do njih nije došlo.
A rok u kojem Sabor dvotrećinskom većinom glasova mora izabrati deset ustavnih sudaca opasno curi. Za to su preostala još samo dva tjedna ili, da budemo posve precizni, deset radnih dana. Podsjetimo, 7. prosinca istječe šestomjesečno produljenje mandata desetero ustavnih sudaca kojima su mandati istekli još 7. lipnja ove godine, a ako Sabor u iduća dva tjedna ne izabere nove, u Ustavnom sudu, koji ima ukupno 13 sudaca, ostaju samo tri suca - Miroslav Šeparović, Mato Arlović i Goran Selanec. Njima mandat istječe u listopadu iduće godine. Sa samo tri suca Ustavni sud ne može obavljati nijednu od svojih funkcija. Jedna od njih je i nadgledanje zakonitosti izbora, uz ostalo i onih upravo raspisanih, za predsjednika Republike. Za kakvo-takvo funkcioniranje Ustavnog suda potrebno je najmanje sedam sudaca, većina od ukupnog broja.
Važan uvjet
No na prvom i zasad jedinom sastanku predstavnika HDZ-a i lijevo-liberalnog oporbenog stranačkog bloka na površinu je izronilo još jedno pitanje koje bi moglo biti uteg dogovoru o kandidatima za Ustavni sud. HDZ je, kako neslužbeno doznajemo, dao do znanja da načelni dogovor, prema kojem na aktualnom natječaju za deset ustavnih sudaca pet kandidata predlažu vladajući, a pet oporba, ima jedan važan uvjet. A on glasi - na sljedećem natječaju za tri suca Ustavnog suda, koji će biti raspisan 2025. jer istječe mandat još trojici ustavnih sudaca - Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selanecu - HDZ želi pravo predlaganja dva od tri kandidata, a oporba bi imala pravo predložiti jednoga. Ta garancija, koju u aktualnim razgovorima o Ustavnom sudu traži od oporbe, HDZ-u bi omogućila da i u novom sazivu Ustavnog suda zadrži većinu kandidata koji su u taj sud izabrani na njegov prijedlog.
SDP i Možemo!, međutim, barem zasad ne žele pristati na taj uvjet koji se odnosi na izbor triju sudaca iduće godine.
"Biramo ustavne suce, a ne ekstenziju Sabora. Biramo suce koji će štititi Ustav, a ne političare koji će zastupati ovu ili onu političku opciju", kaže nam jedan od sugovornika iz oporbenih redova koji se protivi HDZ-ovom uvjetovanju.
Kad su 2017. u Ustavni sud izabrani Miroslav Šeparović, Mato Arlović i Goran Selanec (Šeparović i Arlović su 2017. u Ustavni sud izabrani drugi put) Šeparovića je predložio HDZ, a Selaneca SDP. S Arlovićem je, međutim, na tom natječaju, na kojem su se birala tri suca, bila zanimljiva situacija: na prvi mandat u Ustavnom sudu 2009. izabran je na prijedlog SDP-a, čiji je bio dugogodišnji član i saborski zastupnik.
Kandidat kompromisa
Međutim, 2017. Arlovića je u Ustavni sud formalno predložio HDZ, ali ga se smatralo kandidatom kompromisa HDZ-a i SDP-a. Ili krajnje pojednostavljeno: bio je pola HDZ-ov, a pola SDP-ov. Arlović se, međutim, u proteklih sedam godina u Ustavnom sudu u većini odluka priklanjao stavu većine i vrlo rijetko glasao protiv nje te pisao izdvojena mišljenja. Ukratko, ponašao se kao da ga je u Ustavni sud predložio HDZ.
Kako će vladajući i lijevo-liberalna oporba riješiti ova neslaganja, koja koče početak razgovora o deset ustavnih sudaca dok vrijeme za njihov izbor ozbiljno curi, teško je predvidjeti. Jedno je izvjesno: bojazni da bi Sabor s izborom ustavnih sudaca mogao uletjeti u ekstremno tijesne rokove obistinjuju se. Uz to, dogovor o velikoj smjeni ustavnih sudaca obavlja se u politički konfliktnoj atmosferi kampanje za predsjedničke izbore i u okolnostima u kojima je oporba u saborsku proceduru uputila prijedlog za smjenu premijera Andreja Plenkovića zbog istrage u čijem je središtu donedavni ministar zdravstva Vili Beroš.
Ključne činjenice u izboru ustavnih sudaca
1. Suce Ustavnog suda Republike Hrvatske bira Hrvatski sabor, na vrijeme od osam godina, iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti. Zastupnici Hrvatskog sabora glasuju pojedinačno o svakom predloženom kandidatu.
2. Saborski Odbor za Ustav utvrdio je 63 pravovaljane kandidature. Sabor dvotrećinskom većinom (101 zastupnika) 10 sudaca mora izabrati do početka prosinca, a to podrazumijeva dogovor oporbe i vladajućih.
3. Ustavni sud s predsjednikom Miroslavom Šeparovićem broji 13 sudaca. Desetorici ustavnih sudaca mandat je istekao još 7. lipnja, no s obzirom na to da do tad Odbor nije bio raspisao poziv, produžen im je za još šest mjeseci.
4. Mandati su istekli sucima Andreju Abramoviću, Ingrid Antičević Marinović, Snježani Bagić, Branku Brkiću, Mariju Jelušiću, Lovorki Kušan, Josipu Leki, Davorinu Mlakaru, Rajku Mlinariću i Miroslavu Šumanoviću. Šestero ih se kandidira za novi mandat - Abramović, Brkić, Jelušić, Kušan, Mlinarić te Šumanović.
5. U Ustavni sud žele bivši predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa te bivši HDZ-ov zastupnik i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. Na poziv se javio i Davorin Ivanjek, zamjenik predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, te bivša pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić.
Izvor:jutarnji.hr/Foto: Fah
