VLADIMIR JAGAR

U kontekstu herojstva, srpski mediji prisjećaju se Vladimira Jagara, oficira JNA koji je s prvim naznakama Domovinskog rata donio jasnu odluku: ostaje vjeran svojoj službi, neće se priključiti Hrvatima koji su stali u obranu domovine i “okrenut će oružje” prema vlastitom narodu.

Oslovljavajući ga čovjekom koji je “odbio pucati u Srbe”, Informer podsjeća na Jagarove (ne)slavne odluke pri čemu je špijuniranje i raskrinkavanje Martina Špegelja jedna od značajnijih.

Naime, Špegelj mu je, kao i ostalim Hrvatima s visokim činovima u JNA, savjetovao prekid službe u JNA i ponudio mu djelovanje na hrvatskoj strani.

Raskrinkao plan o razoružavanju JNA

Rođeni Virovitičanin Vladimir Jagar ponudu ne samo da je odbio, već je raskrinkavanjem Martina Špegelja Hrvatskoj nanio veliku štetu. Pripremio je skrivenu kameru s mikrofonom, pozvao Špegelja na sastanak, naveo ga na priču o naoružavanju MUP-a i planovima razoružavanja vojarni JNA i sve raskrinkao objavom snimke na televiziji. “Bio sam uvjeren da ćemo tad pobijediti ustaštvo, Špegelja, Dečaka i slične”, izjavio je kasnije.

Martin Špegelj je tada izbjegao uhićenje, no mnogi suradnici o kojima je pričao – završili su iza rešetaka. S druge strane, Jagar je unaprijeđen činom kapetana i odličjem.

Iskorišten i odbačen

U konačnici, sav Jagarov “trud” da spriječi Hrvatsku u nastojanjima da se pripremi za obranu od JNA, bio je potpuni promašaj. Nije izbjegao Miloševićevu čistku u svibnju 1992. kada se rješavao nesrpskog kadra pri čemu je, paradoksalno, etiketiran kao “hrvatski špijun”.

Poraženi Jagar sveden je na smanjenu plaću, a mirovinu nije mogao ostvariti sve do 1998. Također, ni pravo na otkup stana nije imao sve do demokratskih promjena u Srbiji.  Zbog svega se počeo boriti sa srčanim problemima, a preminuo je 2019. godine. Sahranjen je u Beogradu.