Prijetnja američkog predsjednika Donalda Trumpa da će uvesti nove carine protiv europskih saveznika koji se protive njegovu planu preuzimanja Grenlanda izazvala je snažne reakcije i osude diljem Europe. Britanski premijer Keir Starmer ocijenio je takav potez „potpuno pogrešnim“, dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio da su takve prijetnje „neprihvatljive“.

Trump je najavio da će od 1. veljače stupiti na snagu carine od 10 posto na robu iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Finske. Prema njegovim riječima, carine bi se u lipnju mogle povećati na 25 posto te ostati na snazi sve dok se ne postigne dogovor. Istodobno je zaprijetio dodatnim sankcijama zbog protivljenja njegovim planovima vezanim uz Grenland, autonomni teritorij pod upravom Danske.

Američki predsjednik tvrdi da je Grenland od ključne važnosti za sigurnost Sjedinjenih Američkih Država te nije isključio mogućnost njegova preuzimanja silom. Grenland je u velikoj mjeri autonoman, ali je dio Kraljevine Danske, članice NATO-a.

Earlier today, protests in Nuuk, Greenland ???????? marched toward the American consulate.

January 17, 2026 pic.twitter.com/69g066xpDD

— Orla Joelsen (@OJoelsen) January 17, 2026

Na Trumpove izjave reagirao je i njegov bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton, koji je upozorio da je riječ o „najopasnijoj i najrazornijoj izjavi“ u Trumpovu političkom djelovanju. „Prijetnja carinama Ujedinjenom Kraljevstvu i drugim državama zbog njihovih stavova ili poteza vezanih uz Grenland bez sumnje je njegova najopasnija izjava u pet godina predsjedništva“, poručio je Bolton.

U međuvremenu su europske institucije započele rasprave o mogućem odgovoru. Europski parlament najavio je da neće ratificirati transatlantski trgovinski sporazum potpisan prošlog ljeta, čime je dovedeno u pitanje dosadašnje primirje u trgovinskom sukobu sa Sjedinjenim Američkim Državama. Predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber izjavio je da eskalacija napetosti s Washingtonom onemogućuje potporu sporazumu koji je predviđao američke carine od 15 posto uz uzajamne ustupke.

U fokusu rasprava našao se i Instrument protiv prisile, mehanizam koji Europskoj uniji omogućuje odgovor na trgovinski pritisak trećih zemalja, uključujući protucarine, ograničenja ulaganja i mjere vezane uz intelektualno vlasništvo. Iako Europski parlament zagovara njegovu aktivaciju, konačna odluka bila bi na Europskoj komisiji i zahtijevala bi potporu kvalificirane većine država članica.

Zbog pogoršanja situacije najavljen je i izvanredni sastanak predstavnika država članica Europske unije u Bruxellesu. Sastanak je sazvan na razini veleposlanika, no zasad nije potvrđeno hoće li se raspravljati o konkretnim protumjerama.

Istodobno su europske zemlje izrazile punu potporu Danskoj, naglašavajući da je sigurnost Arktika zajednička odgovornost NATO saveznika. Francuska, Njemačka, Švedska, Norveška, Finska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo rasporedile su manji broj vojnika na Grenland u sklopu izviđačke misije tijekom danske vojne vježbe „Arctic Endurance“. Trump je taj potez nazvao „vrlo opasnom igrom“, poručivši da je riječ o pitanju „sigurnosti, zaštite i opstanka planeta“.

Na kritike je odgovorio i američki Kongres. Vođa demokrata u Senatu Chuck Schumer najavio je da će pokušati blokirati uvođenje carina. „Nepromišljene carine Donalda Trumpa već su povisile cijene i naškodile našem gospodarstvu, a sada situaciju dodatno pogoršava“, izjavio je. Dodao je kako su demokrati spremni predložiti zakon kojim bi se spriječilo uvođenje carina „prije nego nanesu dodatnu štetu američkom gospodarstvu i europskim saveznicima“.