Izidor Pelajić, meteorolog HRT-a odgovorio je na tri pitanja o nadolazećim vremenskim prilikama, a komentirao je i požare u amazonskoj prašumi o kojima se ne prestaje pričati.

Slijede kiša i pad temperature. Je li ljetu došao kraj?

Iako vruće i sparno, lokalni popodnevni pljuskovi na SZ unutrašnjosti i u gorju, te jugozapadnjak i jugo na Jadranu već će krajem nedjelje dati prve nagovještaje nadolazeće promjene. U ponedjeljak nestabilnosti bit će sve češće, a kako dan bude odmicao oblaka i povremene kiše sve više. Najizraženije bit će u noći na utorak kada će biti pljuskova, grmljavine, ponegdje moguće i obilne kiše. Zapuhat će jak vjetar, temperatura će osjetno pasti, osobito u unutrašnjosti. Jaka i olujna bura na sjevernom će Jadranu uzburkati i rashladiti more, a do kraja dana zapuhat će i na jugu. Sredinom tjedna kiše će biti malo ili nimalo, no unatoč sunčanim razdobljima temperatura će danju tek skromno rasti pa će mnogi pomisliti da je s prvim danima rujna ljeto odselilo iz Hrvatske.

A kakva nas jesen očekuje?

Rujan bi trebao biti malo topliji od prosjeka, s vrućim početkom, zatim osjetnim osvježenjem i potom u zadnja dva tjedna temperaturom iznad uobičajene. Prvi dio mjeseca uglavnom će biti kišovitiji od drugog, a kraj rujna mogao bi donijeti neka ugodna "iznenađenja". Temperatura zraka imat će generalno silaznu tendenciju, najviše dnevne vrijednosti u drugom dijelu rujna su između 20 °C i 23 °C, u Dalmaciji oko 25 °C, a ni mogućnost poneke izraženije kišne epizode nije posve isključena, no ipak kraj rujna ne izgleda tmurno. Jesenske kiše doći će s listopadom.

Apokaliptični požari pustoše arktičko područje, amazonsku prašumu, dijelove Afrike... Koliko zbog toga moramo biti zabrinuti?

U Africi i Južnoj Americi ove su godine broj požara i opožarena površina iznenađujuće veliki. A na području amazonske prašume ove je godine zabilježeno čak 80% više požara nego lani. Požari u Sibiru i na Aljasci rijetka su pojava i posve su iznenadili. Samo u lipnju u atmosferu je otpušteno 10 puta više ugljikova dioksida iz arktičkog kruga, a taj staklenički plin znatno utječe na globalno zagrijavanje, pa će te količine dodatno utjecati na promjene klime zbog kojih bismo svakako trebali biti zabrinuti jer nas neće zaobići, donosi Večernji list.