Kad se prizemlje MiG-ovi, hrvatsko nebo dvije godine će čuvati stranci

Rafale ili F-16 najmanje godinu dana bit će na Plesu dok ne stignu avioni, a osoblje ne prođe obuku

Hravtska bi Vlada odluku o odabiru novog borbenog aviona morala donijeti najkasnije do 1. svibnja, i to je garancija da se ugovor s odabranim ponuditeljem potpiše do kraja godine.

No, zbog odgode odluke gotovo je sigurno da novi borbeni avion hrvatski piloti neće moći koristiti 2024. godine kada istječu resursi postojećim MiG-ovima. Stoga će se morati pronaći novo rješenje kako premostiti vrijeme između spuštanja MiG-ova i preuzimanja novog aviona te njegove upotrebe u Hrvatskoj, tvrde sugovornici Jutarnjeg lista iz vojnih krugova koji su dobro upoznati s procesom nabave borbenog aviona.

Naime, nakon potpisa ugovora kreće dvogodišnja obuka pilota i mehaničara. Treba obučiti rukovatelje naoružanja i pripremiti infrastrukturu, a Ratno zrakoplovstvo mora se pripremiti za prihvat novog zrakoplova. Osim toga, i sami ponuditelji su rekli da je za isporuku njihovih aviona, bez obzira na to jesu li novi ili rabljeni, potrebno minimalno dvije do četiri godine.

Prijelazno rješenje

Predstavnici Lockheed Martina, proizvođača aviona F-16 Block 70, već su objavili da im je za proizvodnju i isporuku od potpisa ugovora potrebno tri do četiri godine. Dakle, ako bi se ugovor potpisao ove godine, avioni bi bili isporučeni 2024. ili 2025. godine. Kao što je Jutarnji list već pisao, u Francuskoj presudnim smatraju potpisivanje ugovora ove godine, što je naglasila i njihova ministrica obrane tijekom posjeta Zagrebu, kako bi avione mogli isporučiti 2024. i 2025. godine.

Šveđani su, pak, neslužbeno tvrdili da novi Gripen mogu isporučiti dvije godine nakon potpisa ugovora, ali to nikad nije službeno potvrđeno. U svakom slučaju, već je jasno da će zbog višegodišnjeg hrvatskog otezanja nabave novih aviona Hrvatska s odabranim partnerom morati dogovoriti prijelazno rješenje za razdoblje od trenutka spuštanja MiG-ova do ovladavanja novim avionom.

U ovom trenutku Hrvatska ima osam operativnih borbenih aviona. Iako su zapovjednici HRZ-a i načelnik Glavnog stožera davno rekli da dio MiG-ova mora biti spušten 2023., a preostali godinu dana poslije, sada ministar obrane Mario Banožić u Hrvatskom vojniku tvrdi kako im resursi istječu tek krajem 2024. godine, sugerirajući da se svi avioni moraju tada spustiti, što je suprotno onome što tvrde vojni zapovjednici.

Bez obzira na to verbalno produljenje resursa do kraja 2024. godine, novi avioni dotad ne mogu biti isporučeni, niti osoblje može ovladati novim sredstvom. Stoga je jedno od rješenja da država s kojom se ugovori nabava novih aviona pošalje određeni broj aviona, pilota i mehaničara u bazu na Pleso te da jedno vrijeme obavljaju nadzor hrvatskog zračnog prostora. To bi, prema procjenama, moglo trajati do dvije godine.

U slučaju da se ugovor potpiše sa SAD-om, moguća je i varijanta da Amerikanci naš zračni prostor nadziru iz baze u Avianu. I sve to pod uvjetom da Vlada u sljedeća tri mjeseca donese odluku s kim će se potpisati ugovor i to učini do kraja godine.

Američki demanti

Prema neslužbenim informacijama, međuresorno povjerenstvo Vladi je preporučilo izbor između novog američkog F-16 Blocka 70 i rabljenog francuskog Rafalea. Nakon odluke o odabiru kreću pregovori o ugovoru koji bi mogli završiti u roku od osam mjeseci.

Prema neslužbenim informacijama, samo u slučaju sklapanja ugovora ove godine Francuska može garantirati isporuku svojih šest aviona 2024. i još šest 2025. godine. Slično je i s Lockheed Martinom čija se knjiga narudžbi za novi F-16 sve više puni i upitno je kada bi Hrvatska došla na red ako se ugovor ne potpiše ove godine.

Predsjednik Zoran Milanović ovih je dana upozorio kako odgoda odluke o nabavi aviona ne smije biti duga jer ponude koje smo dobili neće vrijediti unedogled. U kuloarima su se pojavile informacije kako, primjerice, američka ponuda za novi F-16 Block 70 vrijedi još dva mjeseca. No, u odgovoru Jutarnjem listu iz Veleposlanstva SAD-a u Zagrebu diplomatski to negiraju

. "Što se tiče sve prodaje vojne opreme u inozemstvu, rasprave o cijenama i vremenskim rokovima su isključivo komunikacija između vlada. Sjedinjene Države podržavaju hrvatsku kupnju NATO-ovih interoperabilnih borbenih zrakoplova i predane su pomaganju Hrvatskoj u ispunjavanju zahtjeva vojne sposobnosti", stoji u odgovoru iz kojeg se može iščitati da su rokovi stvar razgovora.