Kina objavila mirovni plan; Medvedev: 'Ako treba, pomaknimo rusku granicu do Poljske'; Zelenski: 'Ovo je godina pobjede'

RAT U UKRAJINI
Telegram.hr prati 366. dan ruske invazije na Ukrajinu
Danas je 366. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:
- Prošlo je godinu dana od početka ruske invazije na Ukrajinu
- Zelenski: ‘Znamo da će ovo biti godina naše pobjede’
- SAD najavio 2 milijarde dolara vojne pomoći Ukrajini
- Francuski ministar: Europa radi na novim sankcijama
- Australija šalje dronove Ukrajini, nameće nove sankcije Rusiji
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
Medvedev se osvrnuo na godinu dana od početka invazije
- Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je u petak da je jedini način da Moskva na kraju osigura trajni mir s Ukrajinom da pomakne vlastite granice što je više moguće. Medvedev, dugogodišnji Putinov saveznik i zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, pisao je jutros na Telegramu.
“Prošlo je godinu dana otkako traje specijalna operacija. Godinu dana otkako su naši vojnici uspostavili red, mir i pravdu u našoj zemlji, zaštitili naš narod i uništili korijene neonacizma. Pobjeda će biti ostvarena. Svi želimo da se to dogodi što prije. I taj dan će doći. Vratit ćemo naše teritorije i pouzdano zaštititi naš narod koji je patio tijekom godina genocida i granatiranja. Tada slijede pregovori koji će, siguran sam, postati teški i nervozni. Prije svega zato što su formalni sudionici pregovora sa strane našeg neprijatelja jedni, a stvarni vođe sasvim drugi. Odluke za kijevski režim, naravno, neće donositi nekakav Zelenski, ako bude još živ, ili njegova klika. Odluka će se donijeti preko oceana. Od strane onih u čijim je rukama opskrba Kijeva oružjem i izdvajanje novca za održavanje ostataka ukrajinskog gospodarstva. Toliko je važno ostvariti sve ciljeve specijalne vojne operacije. Pomaknite granice prijetnji našoj zemlji što dalje, pa makar to bile i granice Poljske”, piše Medvedev.
Britanci: Rusi su sada fokusirani na degradiranje ukrajinske vojske
- Rusija je vjerojatno ponovno promijenila svoj pristup ratu u Ukrajini i sada je fokusirana na degradiranje kijevske vojske, priopćilo je Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva u svom jutrošnjem izvješću. U svojoj analizi, Ministarstvo obrane reklo je da je ruska kampanja pomaknula fokus sa “zauzimanja značajnog novog teritorija”. “Rusko vodstvo vjerojatno provodi dugoročnu operaciju u kojoj računa da će ruske prednosti u stanovništvu i resursima na kraju iscrpiti Ukrajinu”, rečeno je.
Osvrćući se na prvu godinu rata, Ministarstvo obrane je dodalo da je Moskva shvatila da nije uspjela postići svoj cilj povratka cijele Ukrajine u travnju. Kao rezultat toga, Vladimir Putin svoju je pozornost usmjerio na “proširenje i formaliziranje” ruske vlasti nad Donbasom, u istočnoj Ukrajini i jugu zemlje. Od tada je “sporo i izuzetno skupo napredovalo”.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 24 February 2023
— Ministry of Defence ???????? (@DefenceHQ) February 24, 2023
Find out more about Defence Intelligence: https://t.co/FlQbFgxAlv
???????? #StandWithUkraine ???????? pic.twitter.com/3WHAZabLSA
Wagner tvrdi da kontrolira ukrajinsko selo
- Ruska plaćenička skupina Wagner tvrdi da je preuzela kontrolu nad ukrajinskim selom u blizini Bahmuta. Osnivač tvrtke, Jevgenij Prigožin, rekao je da su njegovi vojnici zauzeli Berhivku, koja se nalazi sjeverno od grada na istoku Ukrajine. Bahmut je bio mjesto žestokih borbi nekoliko mjeseci, a bitka je bila toliko intenzivna da su ga zapovjednici s obje strane nazivali “mlinom za meso”.
Kontrola nad Bahmutom dala bi Rusiji odskočnu dasku za napredovanje prema dva veća grada za kojima je dugo žudjela u regiji Donjeck: Kramatorsk i Slovjansk. Rusija kontrolira gotovo petinu Ukrajine, ali je pretrpjela brojne neuspjehe u posljednjih nekoliko mjeseci kada su ukrajinske snage pokrenule protunapade, koristeći oružje dobiveno od zapadnih saveznika.
Wagnerova skupina, koja djeluje kao privatna vojna tvrtka, borila se u ime Moskve u Ukrajini, a Prigožin je preuzeo javniju ulogu od početka ruske invazije. No posljednjih tjedana suočio se s pritiskom vlasti, usred nekih poteza Kremlja i ministarstva obrane da obuzdaju njegov rastući utjecaj.
UK najavljuje nove sankcije
- UK je najavio novu rundu sankcija Rusiji, zabranjujući izvoz svih predmeta koje je Moskva koristila na bojnom polju u Ukrajini. Paket međunarodno koordiniranih sankcija i trgovinskih mjera uključuje zabrane izvoza stotina roba, poput dijelova zrakoplova, radio opreme i elektroničkih vojnih komponenti. Sankcije Ujedinjenog Kraljevstva Rusiji sada premašuju 1500 i ciljaju na 92 pojedinca i entiteta, uključujući one povezane s ruskom tvrtkom za nuklearnu energiju Rosatom.
Bliski saveznici Vladimira Putina također su sankcionirani, uključujući njegovog bivšeg šefa sigurnosti i izvršnog direktora plinovoda Sjeverni tok 2. Četiri banke, uključujući MTS, i šefovi dviju najvećih ruskih obrambenih kompanija također su sankcionirani kao dio današnjeg paketa.
“Ukrajinci preokreću plimu protiv Rusije, ali to ne mogu učiniti sami. Zato moramo učiniti više kako bismo pomogli Ukrajini da pobijedi. Danas sankcioniramo elite koje upravljaju Putinovim ključnim industrijama i obvezujemo se da ćemo zabraniti izvoz u Rusiju svih artikala za koje se utvrdi da ih Rusija koristi na bojnom polju”, rekao je ministar vanjskih poslova James Cleverly.
Ministarstvo je reklo da su vojni obavještajci pokazali da su sankcije već sada uzrokovale manjak komponenti u Rusiji, što utječe na njihovu sposobnost proizvodnje vojne opreme za izvoz. Dodaje se da će ih današnje nove sankcije “dodatno oštetiti” i potkopati “Putinov vojni stroj”.
Velika Britanija neće uskoro slati borbene zrakoplove u Ukrajinu
- Velika Britanija neće slati borbene zrakoplove u Ukrajinu u “kratkoročnom razdoblju”, rekao je ministar obrane Ben Wallace. Govoreći za Sky News, Wallace je rekao: “Jedina stvar koju sam naučio u ovom sukobu je da ne možete ništa presuditi niti isključiti.”
Ukrajina već mjesecima traži Zapad da pošalje borbene zrakoplove, ali do sada nijedna zemlja nije pristala isporučiti ih. Umjesto toga, mnogi su odlučili poslati tenkove ili oklopna vozila, a Wallace je rekao da je Britanija Kijevu dostavila gotovo 200 tenkova i helikoptera. Dodao je da Ujedinjeno Kraljevstvo mora osigurati da kada poklanja bilo kakvo oružje Ukrajini, pruža obuku i sposobnosti uz to.
No, kada je riječ o borbenim zrakoplovima, to bi značilo slanje “stotina ljudi” u zemlju, a “Zapad neće slati trupe u Ukrajinu u tim razmjerima”. Upitan je li zabrinut za zalihe oružja i streljiva u Ujedinjenom Kraljevstvu, rekao je da nije jer je vlada “već počela izdavati narudžbe za njihovo obnavljanje”. “Počeli smo raditi kako bismo bili sigurni da imamo opskrbni lanac ili pronašli alternativne izvore”, rekao je, pa dodao da također postoje planovi za povećanje proizvodnje streljiva.
Biden: Putin mislio brzo zauzeti Kijev, a onda se suočio s čeličnom voljom nacije
- Prije godinu dana, Putin je mislio da će brzo zauzeti Kijev. Onda se suočio s hrabrošću Ukrajinaca i čeličnom voljom nacije, objavio je američki predsjednik Joe Biden na Twitteru u povodu godišnjice rata u Ukrajini.
One year ago, President Putin thought he would swiftly take Kyiv.
— President Biden (@POTUS) February 23, 2023
Then he met the bravery of Ukraine and the iron will of nations everywhere.
Francuski ministar: Europa radi na novim sankcijama
- Financijski čelnici G20 moraju osuditi rusku agresiju na Ukrajinu, rekao je u petak francuski ministar financija Bruno Le Maire u razgovoru za Reuters, dodajući da Europa radi na novim sankcijama protiv Moskve. Indija, koja trenutačno predsjeda skupinom G20, ne želi da blok raspravlja o dodatnim sankcijama protiv Rusije te traži da se u komunikaciji izbjegava koristiti riječ “rat” za opis jednogodišnjega sukoba, rekli su dužnosnici G20 Reutersu. Prvoga dana sastanka financijskih čelnika G20 koji se održava u blizini Bengalurua, Le Maire je rekao da će “sankcije biti sve snažnije i sve učinkovitije”. “Razrađujemo novi val sankcija protiv Rusije na europskoj razini”, dodao je.
Australija šalje dronove Ukrajini, nameće nove sankcije Rusiji
- Australska vlada priopćila je u petak da će poslati još dronova Ukrajini kako bi joj pomogla u borbi protiv Rusije te je nametnula nove ciljane financijske sankcije protiv 90 ruskih pojedinaca i 40 subjekata, na godišnjicu ruskog napada na Ukrajinu. Na popisu osoba pod sankcijama su ruski ministri energetike, prirodnih resursa i industrije te koncern Kalašnjikov, proizvođač zrakoplova Tupoljev i proizvođač podmornica Admirality Shipyards. “I dalje smo uz Ukrajinu”, priopćio je premijer Anthony Albanese. “Bespilotni zrakoplovni sustavi pružaju obavještajne podatke s bojišta i omogućuju nadzor i izviđanje ukrajinskim oružanim snagama”, dodao je. Nije naveo koliko će točno dronova biti poslano ni o kojim je modelima riječ te hoće li biti naoružani.
Kina predstavila mirovni plan, poziva na dijalog
- Kineska vlada pozvala je Rusiju i Ukrajinu da se vrate dijalogu te je odbacila kao neprihvatljivu svaku upotrebu nuklearnog oružja, u dokumentu u dvanaest točaka objavljenom u petak, godinu dana nakon početka sukoba. “Sve strane moraju poticati Rusiju i Ukrajinu da krenu u istom smjeru i što prije se vrate izravnom dijalogu”, priopćilo je kinesko ministarstvo vanjskih poslova. Ministarstvo je potvrdilo da se “nuklearno oružje ne smije koristiti”, dok je s druge strane ruski predsjednik Vladimir Putin njime prijetio. “Nuklearno oružje ne smije se koristiti i ne treba se upuštati u nuklearni rat. Treba se usprotiviti prijetnji nuklearnim oružjem ili njegovoj uporabi”, ističe se u dokumentu nazvanom “Kinesko stajalište o političkom rješavanju ukrajinske krize”. Usto, Kina od dviju zemalja traži da izbjegavaju napade na civile. “Strane u sukobu moraju se strogo držati međunarodnoga humanitarnog prava, izbjegavati napade na civile i civilne građevine”, naglašava ministarstvo.
Kako je žuto-plava zastava osvojila Europu
- Žuto-plava ukrajinska zastava postala je snažan simbol milijunima ljudi na zapadu koji žele izraziti solidarnost sa žrtvama agresije ruskog predsjednika Vladimira Putina, piše Politico u povodu godišnjice ruske invazije.
Službeno usvojena 1992., kad je Ukrajina postala neovisna od Sovjetskog Saveza, zastava predstavlja ponos zemlje kao europske žitnice i predstavlja beskrajna polja pšenice ispod plavog neba.
U prvim danima ruske otvorene invazije na Ukrajinu, te su boje bile izložene na nekim od najpoznatijih europskih znamenitosti, od Eiffelova tornja do Brandenburških vrata. Zastava se od tada proširila do svakog kutka kontinenta i dalje, u rukama prosvjednika, na službenim vladinim zgradama u Londonu i Washingtonu i na prozorima privatnih kuća i automobila.
U žuto-plavo u četvrtak su navečer osvijetljeni i Banski dvori. Zastava simbolizira ne samo hrabar ukrajinski otpor u ratu koji je okončao desetljeća mira u Europi, nego je i brzo postala simbolom europskog jedinstva nasuprot najveće prijetnje sigurnosti kontinentu u ovom stoljeću.
Zelenski: ‘Znamo da će ovo biti godina naše pobjede’
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskio oglasio se povodom godišnjice početka ruske invazije. “Na dan 24. veljače milijuni su se odlučili – ne za bijelu zastavu, već za plavo-žutu. Ne bijeg, nego suočavanje s neprijateljem. Otpor i borba. Bila je to godina bila, tuge, vjere i jedinstva. A ovo je godina naše nepobjedivosti. Mi znamo da će ovo biti godina naše pobjede!”, objavio je Zelenski.
SAD najavio 2 milijarde dolara vojne pomoći Ukrajini
- Sjedinjene Države najavile su da će Ukrajini poslati novi paket vojne pomoći u vrijednosti od 2 milijarde dolara, rekao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.
“Nastavit ćemo pratiti što je potrebno i pobrinuti se da to i osiguramo tako da Ukrajina dobije što joj je potrebno za uspjeh na bojištu”, rekao je Sullivan na događaju koji je organizirao CNN. Dodao je da će zemlje skupine G7 najaviti u petak novi krug sankcija koje će uključivati zemlje koje pokušavaju dopremiti proizvode koji su uskraćeni Rusiji u sklopu sankcija.
“Kako vrijeme prolazi vidjet ćete trajnu eroziju kvalitete i sposobnosti ruskoga gospodarstva”, rekao je Sullivan. Na pitanje o ukrajinskom zahtjevu da im se pošalju američki borbeni avioni F-16, Sullivan je rekao da iz perspektive Washingtona “F-16 nisu pitanje kratkoročne borbe”. Oni su, dodao je, “pitanje dugoročne obrane Ukrajine”.
Izvor:Telegram.hr/FOTO:REUTERS












