KRAJ JEDNOGLASJA Macron i Scholz guraju scenarij koji Plenković ne želi: Što će biti s EU?
Velika se lavina kotrlja unutar Europske unije i mogla bi pomesti glasove manjih zemalja ako se usvoji zahtjev koji snažno podupiru Njemačka i Francuska - ukidanje jednoglasnog odlučivanja u Europskom vijeću
Iz perspektive Berlina, pitanje glasovanja kvalificiranom većinom o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (CFSP) najhitnije je pitanje, navodi se u analizi poljskog Centra za istočne studije. Prema njihovom shvaćanju, Njemačka kratkoročno želi iskoristiti postojeće mogućnosti unutar Ugovora o Europskoj uniji za postizanje tog cilja. Dugoročno, međutim, Berlin cilja na šire institucionalne reforme, a one će zahtijevati izmjene tog ugovora. Glasovanje kvalificiranom većinom u područjima zajedničke sigurnosne i vanjske politike bio bi samo jedan element čitavog niza širih prilagodbi.
Francuska podupire napore Njemačke da ojača zajedničku i vanjsku politiku, ali u isto vrijeme pokušava usmjeriti raspravu prema svom konceptu Europe u više brzina. Pariz se već godinama zalaže za zaoštravanje integracije unutar užeg kruga članica EU-a. Zemlje sjeverne, srednje i jugoistočne Europe s priličnom skepsom pristupaju raspravi o opsežnoj reformi EU-a. Međutim neke od njih mogu biti otvorene za ograničeno proširenje glasovanja kvalificiranom većinom u kombinaciji s proširenjem EU-a te ujedno traže načine da zaštite svoje vitalne interese. Također su neki izrazili skepsu hoće li ta reforma zapravo biti korak prema pristupanju novih članica, a ne sama sebi svrha, te neće li dovesti do odgađanja ili čak zastoja procesa proširenja.
U srijedu je Europski parlament izglasao izvješće Odbora za ustavna pitanja (AFCO) Europskog parlamenta kojim se preporučuju izmjene Ugovora o Europskoj uniji. Dokumentom je, među ostalim, predviđen prijenos više nadležnosti država članica na razinu EU-a, čime bi se zapravo smanjio njihov suverenitet. Pritom je 291 zastupnik bio za, 274 protiv, uz 44 suzdržana. Hrvatski zastupnici bili su podijeljeni u glasanju za taj dokument. Pučani Željana Zovko, Karlo Ressler, Tomislav Sokol i Sunčana Glavak bili su protiv, kao i konzervativac Ladislav Ilčić te neovisni Ivan Vilibor Sinčić i Mislav Kolakušić, dok su ga podržali socijalisti i demokrati Biljana Borzan, Predrag Matić i Tonino Picula te liberal Valter Flego. Pale su teške riječi, a HDZ-ovci su optužili SDP-ove za veleizdaju, što su ovi odbacili odgovorivši da o veleizdaji trebaju raspraviti interno. O izvješću će 12. prosinca dodatno raspravljati Vijeće ministara za europska pitanja. No glasanje za izmjene Ugovora o Europskoj uniji samo je dio višeetapne procedure.
Prošlog tjedna u Zagrebu je boravio predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, a novinari su zatražili da prokomentira ideju ukidanja jednoglasnog odlučivanja u Europskoj uniji. Michel je kazao da je 'jako oprezan po tom pitanju', ali da EU mora pronaći 'pravu ravnotežu između jedinstva i brzog odlučivanja'.
Natuknuo je da bi reforma odlučivanja mogla ići ne u smjeru kvalificirane većine, nego protiv zloupotrebe veta.
Neke države članice koriste pravo veta kao polugu za pregovore. Naprimjer, 2022. Mađarska je u Poljskoj stavila veto na minimalnu stopu poreza na dobit, koju je preporučio OECD, kako bi izvršila pritisak na isplatu sredstava Europske komisije za oporavak od covida.
Na istoj konferenciji za medije s Michelom, hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da Hrvatska 'nije za to'.
'Smatramo da smo u boljoj poziciji, u nekakvim potencijalnim situacijama, zaštititi nacionalne interese ako postoji pravilo jednoglasnosti', rekao je predsjednik hrvatske Vlade. Izgleda da je ta tema jedna od rijetkih oko koje se slažu hrvatski predsjednik i premijer, jer je Zoran Milanović tijekom sastanka Formata Arraiolos početkom listopada kazao da je sama činjenica da se među državama Europske unije raspravlja o ukidanju jednoglasnosti pri donošenju dijela njezinih odluka 'uznemirujuća'.
Predstojnik Odjela za europske integracije Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) Jakša Puljiz kazao je za tportal da je prijedlog promjene načina odlučivanja motiviran sve brojnijim situacijama u kojima vrlo teško dolazi do dogovora zemalja članica u područjima za koja je potrebna suglasnost svih njih. Pojavljuje se, kaže, sve više praksa da države članice blokiraju pojedine odluke iz razloga koji se ne tiču direktno sadržaja same odluke koja je predmet glasovanja.
Postavlja se pitanje kako će u toj igri velikih sila i interesa proći Hrvatska.
'Rizik za Hrvatsku, kao i sve druge manje zemlje članice, prisutan je iz razloga što glasovanje kvalificiranom većinom uzima u obzir veličinu stanovništva kao drugi važan parametar, uz broj država članica koji je suglasan za podupiranje određene odluke u Vijeću EU-a. Jasno je da u slučaju da se sve odluke u EU donose kvalificiranom većinom Hrvatska više neće biti u situaciji da može ozbiljnije utjecati na ishod pojedinih ključnih političkih odluka u Uniji. Uzmemo li kao primjer pitanje proračuna EU-a, bez konsenzualnog odlučivanja, lako je moguće da prođe prijedlog kojim bi se npr. drastično smanjila ulaganja za kohezijsku politiku, a koja je za Hrvatsku od vitalne važnosti', smatra Puljiz.
Moguće ukidanje jednoglasnosti u donošenju strateških europskih odluka za tportal je komentirao i aktivni hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ/EPP).
U pozadini prijedloga o promjeni načina donošenja odluka, smatra eurozastupnik, leži naivno uvjerenje da bi to dovelo do većeg jedinstva Europe.
'Lako je pretpostaviti da bi se dogodilo upravo suprotno. Preglasavanje prilikom takvih odluka dovelo bi do slabljenja legitimiteta, uz poticanje unutarnjih sukoba. Činjenica da je Europa jednoglasno donijela 11 paketa sankcija Rusiji, usprkos najavama podjela, jasno pokazuje da se prenaglašava problem donošenja odluka', mišljenja je Ressler.
Eurozastupnik dodaje da pravo veta prilikom ključnih odluka predstavlja krajnju mjeru za one strateški važne pojedinim državama članicama.
'Za manje zemlje, koje čine većinu europskih država članica, jednoglasnost u donošenju strateških odluka jedan je od najsnažnijih alata zaštite nacionalnih interesa. Hrvatskoj je zato u interesu zadržavanje postojeće jednoglasnosti na razini Vijeća u donošenju odluka koje se tiču zajedničke vanjske i sigurnosne politike', poručio je Ressler.
Izvor:tportal/Foto: AFP
