MALE MIROVINE U Hrvatskoj je sve više umirovljenika koji – rade! U godinu dana brojka je skočila za više od 20 posto

Čak 60 posto umirovljenika koji rade do polovine radnog vremena u starosnoj su mirovini, što znači da su odradili radni vijek ili su navršili 65 godina.

Hrvatski se poslodavci sve više oslanjaju na rad umirovljenika, a umirovljenike sve veći troškovi života tjeraju na rad, pa je tako u svibnju polovinu radnog vremena radio 28.881 umirovljenik, što je 4.733, odnosno 21 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

Podaci su to stanja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji među ostalim otkrivaju i to da do polovine radnog vremena u Hrvatskoj radi više umirovljenika nego što osiguranika, odnosno radnika imaju tri hrvatske županije, Ličko-senjska, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska.

Broj umirovljenika koji povećavaju kućni budžet radom do polovine radnog vremena veći je od godine u godinu jer Vlada stalno širi krug onih koji mogu raditi bez gubitka mirovine.

Tako su uz korisnike starosnih mirovina do pravo 2019. godine dobili i oni koji su otišli u prijevremenu starosnu mirovinu, 2021. godine građani koji primaju obiteljsku mirovinu, a od početka prošle godine i vojnici i policajci te branitelji.

Bivši vojnici i policajci imaju u mirovini priliku raditi i puno radno vrijeme, ali u tom slučaju primaju polovinu mirovine. Do polovine radnog vremena tako je u svibnju radilo 2,2 posto svih umirovljenika, znatno više muškaraca, njih 17.578, nego žena – 9.303.

 

Turistička sezona

Podaci HZMO-a kažu da u mirovini najviše rade oni koji su najdulje radili i dok su bili aktivni radnici.

Tako je 60 posto umirovljenika u starosnoj mirovini, 22 posto su korisnici prijevremene mirovine, oko četiri posto su korisnici obiteljske mirovine, koje su u prosjeku najniže, što znači da isključivi motiv za rad nije samo siromaštvo u mirovini.

Uz to među umirovljenicima koji i dalje rade je i 8,21 posto djelatnih vojnih osoba, a najmanje je onih koji su otišli u braniteljsku mirovinu 5,19 posto.

Najviše umirovljenika angažirali su trgovci, njih 4.495, što je gotovo 17 posto svih umirovljenika koji rade.

Između četiri i pet tisuća umirovljenika u trgovini radi posljednjih godinu dana, što znači da njihov angažman nije povezan s pojačanim potrebama za radnom snagom u toj djelatnosti samo u vrijeme turističke sezone.

Ne, poslodavci u trgovini ipak poručuju da u toj djelatnosti slijede velika otpuštanja nakon zabrane rada nedjeljom, odnosno mogućnosti da rade samo 16 nedjelja u mjesecu.

Nakon trgovine slijede prerađivačka industrija i djelatnost smještaja i pripreme i usluživanja hrane s više od tri tisuće umirovljenika.

 

Direktorske pozicije

Zanimljivo je i da se stabilizirao na više od tri tisuće umirovljenika i broj onih koji rade kao čelnici i članovi zakonodavnih tijela, dužnosnici državnih tijela i direktori. Iako detaljnije strukture nema, u velikom broju slučajeva riječ je o ljudima koji su se u privatnim ili čak svojim tvrtkama umirovili s direktorskih pozicija i gotovo isti dan se vratili na isti posao. Osim što od države dobivaju mirovinu, dobivaju i plaćaju, kombinirana primanja su im vjerojatno ista, ali tvrtku puno manje koštaju.

Najviše umirovljenika, naravno, radi u Zagrebu, njih 7.788, što je gotovo 29 posto svih umirovljenika koji rade do polovice radnog vremena. Udio zagrebačkih umirovljenika u ukupnom broju umirovljenika koji rade je gotovo u promilu jednak udjelu zaposlenih u Zagrebu u ukupnom broju zaposlenih u cijeloj Hrvatskoj.

U Primorsko-goranskoj županiji krajem svibnja do polovine radnog vremena radilo je 2.678 umirovljenika i, osim Zagreba, samo je Splitsko-dalmatinska županija imala veći broj zaposlenih umirovljenika. Nakon Primorsko-goranske županije slijedi Istarska, s 2.171 umirovljenikom koji se vratio u svijet rada, te Zadarska županija, gdje 20 sati zajedno radi 966 umirovljenika.

 

Na Jadranu radi gotovo 40 posto “penzića”

U jadranskoj Hrvatskoj, koja obuhvaća sedam županija s izlazom na more, radi gotovo deset i pol tisuća umirovljenika, to je gotovo 40 posto svih umirovljenika koji rade. Istovremeno, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija imaju i najveće stope registrirane nezaposlenosti, odmah iza slavonskih županija.