MARK GALEOTTI ‘Nešto se sprema. Prvo izjava Trumpova sina, pa onda vijest TASS-a o čudnom izvješću ruskih špijuna...‘
Najugledniji svjetski kremljolog dao je opširnu analizu u svjetlu rezultata američkih izbora
Ukrajina ima samo dvije opcije za svoju sigurnost - NATO ili nuklearno oružje, smatra poznati kremljolog i povjesničar Mark Galeotti, britanski stručnjak koji je napisao više od 20 knjiga o ruskoj politici i povijesti. Galeotti je dao intervju za talijansku stranicu Fanpage.it, u kojem je govorio o ukrajinskom pitanju u svjetlu rezultata američkih izbora, na kojima je Donald Trump sebi trasirao put do novog mandata u Bijeloj kući. Galeotti je ocijenio da je s novom američkom administracijom zaustavljanje rata moguće, ali da bi situacija bila vrlo neizvjesna bez naknadnih diplomatskih aktivnosti po pitanju rješenja konflikta. "A to Trump možda ne razumije", kaže Galeotti, koji je umjereno optimističan po pitanju mogućnosti prekida vatre.
Trump bi, zadovoljan svojim osobnim uspjehom ukoliko uspije zaustaviti borbe u Ukrajini bez daljnjeg diplomatskog djelovanja u cilju postizanja trajnog mira, mogao krivo protumačiti situaciju i zapravo omogućiti ruskom čelniku Vladimiru Putinu da u pravo vrijeme ponovno udari na Ukrajinu.
Atmosfera je očito napeta, ali izjave, razni demantiji spekulacija i propagandna iz Washingtona i Moskve, smatra Galeotti, sugeriraju da se nešto sprema. Galeotti podsjeća da je nakon izjave Trumpova sina Donalda Trumpa Jr., prema kojima će "Zelenskom biti oduzet džeparac", ubrzo uslijedila vijest ruske režimske državne novinske agencije TASS o neobičnom izvješću ruske vanjske tajne službe SVR da State Department navodno radi na uklanjanju "arogantnog" Volodomira Zelenskog, odnosno da američko ministarstvo vanjskih poslova nastavlja raditi na scenarijima za zamjenu trenutačnog vodstva u Ukrajini, ako to bude potrebno.
‘Traži nemoguće da dobiješ najviše moguće‘
Kada je u pitanju prekid vatre, britanski stručnjak ističe kako je taktika ruskog čelnika ‘traži nemoguće kako bi dobio najviše moguće‘ te se pregovori čine vjerojatnim. No, sve bi moglo završiti ulaskom Kijeva u NATO jer je to jedina alternativa ukrajinskom nuklearnom arsenalu. Glavno pitanje po Galeottiju ostaje neutralnost Kijeva, što je nešto u čemu bi, kako ocjenjuje, Rusija mogla popustiti jer, isto kao i SAD-a, ne želi da ukrajinski predsjednik krene u razvoj nuklearnog oružja.
"To je njihov stil. Metoda pregovaranja Rusa vrlo je kruta. Uvijek počinju s hiperboličnim i nerealnim zahtjevima. Predstavljaju ih kao minimum, a zatim se tijekom pregovora iz sfere nemogućeg spuštaju u sferu mogućeg, zadržavajući iznimno visoke zahtjeve. Obrazac datira iz sovjetskih vremena, dobro ga poznajemo. Dakle, to bi mogla biti taktika, u slučaju da dođe do ozbiljnih pregovora", kaže Galeotti.
Vladimir Putin i Volodimir Zelenski
Na pitanje kako komentira situaciju da u Kremlju istovremeno u ovom trenutku ne žele ni čuti o zamrzavanju rata i prekidu vatre te znači li to da Putin neće stati do potpunog poraza Ukrajine, britanski ekspert odgovara kako mu se ruski pohod na Kijev i Lavov čini malo vjerojatnim, ako se to podrazumijeva pod porazom Ukrajine. Negativan stav ruske strane, objašnjava, zapravo odražava upravo opisanu rusku metodu pregovaranja.
Upitan na temelju čega procjenjuje da Moskva razmišlja o pregovorima, budući da pojačava zračne napade na ukrajinske gradove i ubrzava kopnenu ofenzivu u Kursku raspoređivanjem 50.000 vojnika, uključujući i sjevernokorejske, kako bi istisnuli ukrajinske snage iz te ruske regije, Galeotti odgovara kako upravo to pokazuje da se Moskva priprema na prekid vatre.
"Cilj joj je ponovno osvojiti područja Kurska kako bi spriječila da ostanu izvan buduće granične crte. A u Donbasu napreduju unatoč vrlo visokoj cijeni - prema riječima britanskog načelnika stožera Sir Tonyja Radakina, prošli je mjesec bio najkrvaviji u ratu s 1700 mrtvih i ranjenih Rusa svaki dan", navodi Galeotti te ističe da to jest taktika ‘mljevenja mesa‘, ali da se u ovom slučaju ne radi samo o pukom provođenju te vojne taktike, nego je razlog za to hitnost. "Vode utrku s vremenom - žele postići svoje ciljeve, i u Kurskoj oblasti i u Donbasu, prije nego što Trump preuzme dužnost u siječnju. U tom bi trenutku vjerojatno mogli pristati na prekid vatre".
Trump mora dobiti jednu pobjedu, inače...
Britanski kremljolog ističe da prekid vatre nije mirovni sporazum, već samo privremeni prekid neprijateljstava, koji bi mogao postati trajan. Pritom se Trump predstavlja kao mirotvorac, no "ono što danas obeća, sutra može zaboraviti". Ono, pak, od čega strahuju u Kremlju je Trumpova nepredvidljivost, iz čega proizlazi i potencijalna opasnost za Rusiju. "S pravom. Primjerice, ako Putin ode predaleko u svojim zahtjevima, Trump bi čak mogao odlučiti podržati Kijev, da ne izgleda kao gubitnik ili netko tko je dopustio da se njime manipulira". No, ako ruski čelnik previše podigne uloge, Trump bi se, kako kaže, također vjerojatno našao u problemu. "Iako, s obzirom na to da ima poslovni pristup politici i ponaša se kao da je izvršni direktor korporativne Amerike, uvijek bi mogao reći da je drugu stranu natjerao na odustajanje od još viših ciljeva i da je sklopio dobar posao".
Na pitanje što bi se moglo dogoditi ukoliko Putin oštro odgovori na svaku inicijativu za prekid vatre, Galeotti kaže da, ako novom vladaru Bijele kuće ruski čelnik ne ponudi nekakvu pobjedu kojom bi se mogao pohvaliti, stvari bi mogle postati jako loše za Kremlj. "Trump se želi pohvaliti da je riješio problem koji (Joe) Biden nije mogao riješiti. Kad bi mu to bilo uskraćeno, vjerojatno bi puno odlučnije i nepromišljenije od Bidena reagirao podrškom Ukrajini. Povećao bi se rizik od eskalacije sukoba", upozorava Galeotti.
Među najtežim pitanjima koje treba razriješiti u svakim mogućim pregovorima je neutralnost Ukrajine. Za Rusiju je to prioritet, no Kijevu se s druge strane do jučer obećavala budućnost u NATO-u. Ukoliko bi nova administracija u Washingtonu odbacila tu mogućnost, Ukrajinci bi dobili gorku pilulu za progutati. Ako NATO ne bude opcija, upozorava Galeotti, Kijev će vjerojatno pokrenuti nuklearni program. "S njihove točke gledišta, čak ni bilateralni ugovori koji jamče njezinu sigurnost ne bi imali težinu članka 5. NATO ugovora. Odvraćanje se temelji na vjerodostojnosti. U tom pogledu Ukrajina ima samo dvije mogućnosti za svoju dugoročnu sigurnost - NATO ili nuklearno oružje".
Donald Trump i Vladimir Putin
No, ulazak u NATO zahtijeva jednoglasnost svih članica, a postoje otpori poput onih u Slovačkoj, Mađarskoj, pa i Njemačkoj. Upitan o tom pitanju, Galeotti odgovara da je jednoglasnost više formalna stvar. "Ako bi Washington forsirao, svaki otpor vjerojatno bi pao. Trenutačno ni SAD ne želi Ukrajinu u savezu, a poznato je Trumpovo nepovjerenje prema NATO-u. No, u nagovorima bi pale mnoge prepreke".
Ukrajina kao ‘veliki Izrael‘
Talijanski medij podsjetio je na mirovne pregovore prekinute 2022. godine, u kojima je tema bila i veličina ukrajinske vojske. Ruska strana je tada govorila o 50.000 ljudi, što je odbačeno u Kijevu. Upitan je li ta brojka realna i je li moguće postići dogovor, Galeotti kaže da se radi o brojci koja je nerealna čak i za rusku stranu. "Oni su to predložili samo kako bi dobili maksimum, slijedeći svoj tipični pregovarački stil. Možda se na kraju dogovore oko dvostrukog broja".
Ako ne dođe do dogovora, upozorava, alternativa je loša. "Bez sporazuma će Ukrajina, kako je rekao Zelenski, postati ‘veliki Izrael‘, snažno militariziran i s nuklearnim oružjem".
U svakom slučaju, kada je prekid vatre u pitanju, Galeotti ponovno naglašava kako se radi o nesigurnom rješenju, ako ne uslijede daljnje diplomatske inicijative. "Učinkovitost primirja ovisila bi o predanosti Sjedinjenih Država i Europe da se zalažu za nastavak pregovora. Rizik je da bi Trump umjesto toga prekid vatre mogao smatrati konačnim ciljem... Putin bi mogao čekati pravo vrijeme i ponovno napasti. Primjerice, kada bi Amerika bila ometena trgovinskim ratom s Kinom". A to je nešto što Trump možda ne razumije u potpunosti, zaključio je Galeotti za Fanpage.it.
