Na pitanje o dodatnom trošku kada se karantena izmješta u privatni objekt, kao što je to slučaj u Zagrebu, Beroš je rekao da je on potpisao odluku o karanteni, no da nema informaciju o tome jesu li objekti u javnom ili privatnom vlasništvu.

– Meni je samo bitno da dobijem popis objekata koji su proglašeni karantenama. Mislim da ostvarujemo svega 3500 noćenja. Ne vodim računa o tome tko plaća niti gdje – rekao je Beroš.

O pobuni zdravstvenih radnika i smanjenim plaćama ministar kaže kako su mu ravnatelji nekih ustanova objasnili što je bilo, neki još nisu.

Ministarstvo je poslalo upite u sve ustanove, a naputak je bio jasan, kaže Beroš.

– Neki djelatnici su zanemarili da nisu odradili dva tjedna, za to su dobili plaću, ali ne i dodatke – kaže ministar.

Što se tiče dobrih rezultata i popuštanja mjera, ako se dobar trend nastavi, Nacionalni stožer će razmotriti popuštanje mjera.

– Brojke su više nego dobre, okolnosti su nepredvidive, ali to ne znači da se možemo opustiti i zanemariti ugrozu. Moramo biti oprezni i poštivati mjere, fizički razmak i higijena su od doslovne važnosti. Opuštanja ne smije biti – ističe Beroš i dodaje kako neće kalkulirati s ukidanjem već će sve obznaniti kad dođe vrijeme.

Na pitanje može li već idući vikend doći do popuštanja mjera, ukoliko bude pad novozaraženih nekoliko dana za redom, Beroš je rekao da bi volio da se to obistini.

– Ukoliko se ovakav trend nastavi, svakako ćemo razmisliti o popuštanju mjera, pogotovo u županijama gdje je situacija zadovoljavajuća – rekao je Beroš. Ipak, nije htio precizno odgovoriti na pitanje koje bi mjere mogle biti prve ukinute. – Kad za to dođe vrijeme sve ćemo obznaniti. Bitno je samo da se trudimo održati ovu epidemiološku situaciju, a onda ćemo popuštati mjere na vrlo razuman i promišljen način prvenstveno da bismo podigli ekonomski stupanj u državi – rekao je Beroš.

Hrvatska ide u smjeru da na koronavirus testira sve štićenike i zaposlenike domova za starije i nemoćne. Ideja je da se testiraju najosjetljivije skupine, a za to su spremni određeni serološki testovi koji su pozitivni tek tri do šest dana od izlaganja virusu. Riječ je o testovima koji pokazuju prisutnost antitijela na virus, što dokazuje da je osoba bila ili je još uvijek zaražena. Brze testove koji detektiraju sam virus tek očekuju u Hrvatskoj. Ti serološki testovi validirani su jučer i pokazali su se dobrima.

– Naša je ideja testirati korisnike usluga u domovima za starije i djelatnike tih domova – objasnio je Beroš.

U domovima je veći rizik od zaraze nego u obiteljima, pojašnjava ministar, ali ako u obiteljima ima članova koji pohađaju školu, idu na posao, opet je veća izloženost mogućoj zarazi.

– Uputstva HZJZ-a su vrlo jasna i egzaktna i ako ih domovi poštuju mogli bi imati dobre rezultate – zaključuje ministar.