Nakon debakla u Afganistanu stara ideja izvučena iz ladice: Europska unija opet želi formirati zajedničku vojsku, koliko je to ovaj put realno?

Na neformalnom sastanku ministara obrane EU-a u četvrtak u Sloveniji, na kojem je sudjelovao i hrvatski ministar obrane Mario Banožić, raspravljalo se o prijedlozima formiranja snaga za brzo djelovanje i mogućnosti prelaska na ad hoc vojnu suradnju između zainteresiranih država članica EU-a. Međutim unutar Europske unije, naravno, ne postoji suglasnost oko te ideje.

Njemačka je u četvrtak pozvala Europsku uniju da unutar bloka dozvoli 'koaliciju voljnih' koji bi formirali vojne snage za brzo djelovanje. Annegret Kramp-Karrenbauer, njemačka ministrica obrane, predložila je, prvi put, korištenje članka 44. Ugovora o EU, koji predviđa koaliciju voljnih, što znači da je od početka jasno koje zemlje sudjeluju u misiji. Akcija bi zahtijevala jednoglasnu odluku Europskog vijeća, ali vjeruje se da bi se na ovakav način proces mogao ubrzati.

Napori EU-a u stvaranju snaga za brzo djelovanje paralizirani su više od desetljeća unatoč oformljenju 2007. sustava borbenih skupina od 1500 vojnika koji još nisu korišteni zbog sporova oko financiranja i nespremnosti da se rasporede, piše Reuters. 

Stara ideja izvučena je iz ladice i stavljena na dnevni red na sastanku ministara obrane Europske unije, na kojem se raspravljalo o lekcijama naučenim u kaotičnoj evakuaciji iz Afganistana. Naime na terenu se pokazalo da Europska unija nije bila u stanju sama, bez Sjedinjenih Američkih Država, evakuirati svoje državljane i lokalno osoblje koje im je godinama pomagalo nakon što se promijenila situacija na terenu i talibani su preuzeli vlast u Afganistanu.

Europljani su izrazito frustrirani jer se pokazalo da nisu bili sposobni zaštititi aerodrom u Kabulu tri dana duže od 31. kolovoza, kada se povukao SAD, kako bi omogućili evakuaciju još ljudi. Da stvar bude gora, postoje svi resursi za to, a europske zemlje imaju vojske dovoljno snažne da odrade taj posao. Pritom su problem koordinacija i volja da se mobiliziraju resursi, priznao je i sam visoki predstavnik Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell nakon sastanka.

Rotirajuće borbene skupine EU-a trebaju odobrenje svih 27 država članica i općenito zahtijevaju odobrenje Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda da bi se rasporedile na terenu. Prethodni pokušaji razmještanja snaga u Čadu i Libiji nisu uspjeli, a problem su bili sporovi oko financiranja.

Vanjska politika bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, 'America First', kao i rusko pripajanje ukrajinskog Krima 2014. godine, ubrzali su rad Bruxellesa na izgradnji zajedničke obrambene politike EU-a. Mnogi smatraju da je pravi trenutak da se to finalizira.

'Ponekad postoje događaji koji kataliziraju povijest, koji stvaraju iskorak, i mislim da je Afganistan jedan od tih slučajeva', rekao je Borrell u četvrtak u Sloveniji, dodajući da se nada konkretnom planu u listopadu ili studenom.

Borrell je pozvao blok na stvaranje snaga za brzo djelovanje od 5000 vojnika kako bi se smanjila ovisnost o Sjedinjenim Američkim Državama.

Snage za brzo reagiranje smatraju se vjerojatnijima sada kada je Britanija izašla iz bloka. Britanija je naime uz Francusku bila jedna od glavnih europskih vojnih sila, ali skeptična prema politici kolektivne obrane.