Ništa od povratka na normalno do 2024? Samo jedno nas može spasiti od tog scenarija…

Vodeća zdravstvena stručnjakinja tvrdi da bi epidemiološka ograničenja mogla biti na snazi još četiri godine ako se cjepivo protiv koronavirusa ne distribuira pošteno po cijelom svijetu. Naime, dr. Clare Wenham, docentica globalne zdravstvene politike na London School of Economics, rekla je da je “stvarni imperativ” da se cjepiva protiv koronavirusa dostavljaju svim zemljama kako bi se zaustavila pandemija. Rekla je za Sky News kako trenutni podaci pokazuju da će se tek 2023. ili 2024. godine cjepiva podijeliti svima. “To je dugo vremena. A distribucija nekih sada bi nas možda mogla vratiti u normalan život ranije”, rekla je. “Ova pandemija neće biti gotova dok globalno ne završi”, dodala je, javlja Metro.co.uk.

Kuba prvi puta imala preko tisuću slučajeva u jednom danu

Kuba je prvi puta od početka pandemije koronavirusa u jednom danu imala više od tisuću novooboljelih, objavilo je u nedjelju ministarstvo zdravstva. Zdravstvene vlasti objavile su da je u 24 sata prijavljeno 1012 novih slučajeva na tom karipskom otoku, koji je dosad kroz pandemiju prošao relativno dobro. Dosad je na Kubi bilo oko 26.000 potvrđenih slučajeva koronavirusa i 214 smrtnih slučajeva. Kako bi se spriječile nove zaraze, Havana je odredila zrakoplovnim kompanijama da smanje broj letova za SAD, Meksiko, Panamu, Bahame, Dominikansku Republiku, Jamajku i Kolumbiju. Stranci koji dolaze u zemlju moraju ići u karantenu u za to određene hotele i proći dva testa na koronavirus u pet dana. Kubanci koji se vraćaju moraju u izolaciju.

AstraZeneca u prvom tromjesečju isporučuje 30 posto cjepiva više EU

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen objavila je u nedjelju da će AstraZeneca isporučiti Europskoj uniji 9 milijuna doza cjepiva protiv covida više od predviđenoga u prvom tromjesečju ili 40 milijuna doza ukupno, odnosno 30 posto više. Britansko-švedska tvrtka nedavno je neočekivano objavila da će smanjiti dostavu svog cjepiva Europskoj uniji u prvom kvartalu ove godine, a visoki dužnosnik EU-a je Reutersu rekao da to znači 60 posto manje doza za savez – njih 31 milijun. S novih devet milijuna, to je 40, odnosno trideset posto više od ranije najavljenog smanjenog broja. AstraZeneca, čije je cjepivo u petak odobreno za europsko tržište, posljednjih dana na udaru kritika europskih čelnika zbog ozbiljnih kašnjenja u proizvodnji, “počet će isporuke tjedan dana ranije od predviđenoga i proširit će svoje proizvodne kapacitete u Europi”, napisala je von der Leyen na Twitteru. Isporuke će početi drugog tjedna veljače, precizirao je jedan europski izvor, prenosi Danas.hr

Predsjednica Europske komisije koja je u nedjelju razgovarala s izvršnim direktorima tvrtki koje su s EU potpisale ugovore o cjepivima, na njemačkom kanalu ZDF je istaknula da je cilj EU cijepiti 70 posto odraslih “do kraja ljeta”. Osim AstraZenece, na videokonferenciji su sudjelovali čelnici njemačke tvrtke BioNTech i njihov američki partner Pfizer, kao i čelnici tvrtki Johnson & Johnson, Sanofi, Moderna i Curevac. EU je 19. siječnja naveo da im je cilj do ožujka cijepiti 80 posto zdravstvenih djelatnika i starijih od 80 godina. AstraZeneca je kašnjenje isporuke u EU objasnila padom proizvodnje u europskoj tvornici, a taj argument je Komisija ocijenila “nezadovoljavajućim” i tražila inspekciju te belgijske tvornice. Inspekcija je obavljena u četvrtak.

U razgovoru za medije, izvršni direktor AstraZenece, Francuz Pascal Soriot je rekao da mora za Britance spremiti proizvode britanskih tvornica. Bruxelles odlučno osporava taj argument i ističe da “korištenje britanskih tvornica za opskrbu EU nije opcija već ugovorna obveza”, inzistirao je jedan europski dužnosnik. Berlin je u nedjelju sudom zaprijetio laboratorijima “koji ne poštuju svoje obveze u isporukama cjepiva Europskoj uniji”. Čelnica EK je odbacila sugestije da Europa pokušava cijepiti svoje stanovništvo brže od drugih zemalja, te dodala da je važno surađivati u ovoj fazi pandemije. Europska unija je na udaru kritika zbog sporog ritma cijepljenja, a kritičari ukazuju da se brži napredak bilježi u Britaniji, Izraelu i SAD-u. “Mislim da je jedina utrka u kojoj se nalazimo ona s virusom i s vremenom”, rekla je Ursula von der Leyen za njemačku televiziju.