Objavljena europska lista srama: Hrvatska među pet najgorih država koje razgrađuju vladavinu prava

Hrvatska se našla među pet članica Europske unije čije vlasti ‘sustavno i namjerno’ slabe vladavinu prava, upozorava organizacija Civil Liberties Union for Europe (Liberties) u opsežnom izvješću za 2026. godinu, temeljenom na podacima više od 40 organizacija iz 22 zemlje

Prema izvješću Libertiesa, uz Hrvatsku su u skupinu država označenih kao ‘razgraditelji’ svrstane Bugarska, Mađarska, Italija i Slovačka. Organizacija navodi da te vlade aktivno potkopavaju ključne stupove pravne države, uključujući pravosuđe, borbu protiv korupcije, slobodu medija i sustav demokratskih kontrola, prenosi Guardian.

Izvješće upozorava i na pogoršanje stanja u nekim tradicionalno stabilnim demokracijama. Belgija, Danska, Francuska, Njemačka i Švedska označene su kao države u kojima dolazi do postupnog slabljenja vladavine prava u pojedinim segmentima, iako bez jasne političke strategije.

Skupinu zemalja u kojima stanje stagnira čine Češka, Estonija, Grčka, Irska, Litva, Nizozemska, Rumunjska i Španjolska, kao i Poljska. U slučaju Poljske ističe se da vlada premijera Donalda Tuska pokušava obnoviti neovisnost institucija, ali nailazi na prepreke poput predsjedničkog veta.

Jedina država koja je dobila pozitivnu ocjenu jest Latvija, za koju se navodi da aktivno unapređuje standarde vladavine prava.

Kritika EU-a

Liberties upozorava i na neučinkovitost mehanizama Europske unije. Prema analizi, čak 93 posto preporuka iz izvješća Europske komisije za 2025. godinu ponavlja se iz ranijih godina, bez vidljivog napretka u provedbi.

Od 100 analiziranih preporuka, njih 61 nije pokazala nikakav napredak, dok se stanje u dodatnih 13 pogoršalo. Iz organizacije poručuju da ponavljanje preporuka bez konkretnih mjera ne može zaustaviti nazadovanje.

Ističu i da su same institucije EU-a u 2025. godini pokazale slične probleme kao i pojedine države članice, uključujući korištenje ubrzanih zakonodavnih postupaka i slabljenje zaštite temeljnih prava.

Pritisci na civilno društvo i medije

Najizraženije pogoršanje zabilježeno je u području demokratskih kontrola, odnosno djelovanja organizacija civilnog društva. Izvješće navodi porast restriktivnih zakona i kažnjavanja sudionika zabranjenih prosvjeda.

Kao primjeri izdvajaju se zabrana povorki ponosa u Mađarskoj te stroge mjere protiv prosvjednika u više država članica, uključujući klimatske i propalestinske aktiviste.

U Italiji je donesen sigurnosni dekret koji kriminalizira blokade cesta i druge oblike prosvjeda, uz istodobno jačanje ovlasti policije.