Od Križevaca do svetosti: put mučenika Marka Križevčanina

SVETAC DANA Sveti Marko Križevčanin – hrvatski mučenik i svjedok vjere

Sveti Marko Križevčanin (1589. – 1619.) treći je hrvatski svetac i trajni uzor ustrajnosti u vjeri i vjernosti Katoličkoj Crkvi. Zbog svoje postojanosti i odanosti Kristu podnio je mučeništvo i okrutnu smrt, postavši svjedok nepokolebljive vjere.

Od mladosti je pokazivao iznimnu bistrinu uma i dubok duhovni život. Na isusovačkom kolegiju u Grazu 1609. godine postao je magistar filozofije i fizike, a u svojim se spisima potpisivao kao Marcus Crisinus Croata Crisiensis, jasno pokazujući pripadnost hrvatskom narodu. Nakon studija teologije u Rimu, za svećenika je zaređen 1615. godine.

U domovini je revno djelovao u Zagrebačkoj biskupiji, a potom je, na poziv nadbiskupa Petra Pazmanya, otišao u Ugarsku. Tamo je bio profesor i rektor sjemeništa u Trnavi, ostrogonski kanonik i upravitelj opatije Szeplak.

U Košicama, koje su tada bile središte ugarskog kalvinizma, zajedno s isusovcima Stjepanom Pongraczom i Melkiorom Grodeczkim brinuo je za malobrojne katolike. Njihova vjernost Rimu izazvala je gnjev kalvina, pa su trojica svećenika nakon zatočeništva podvrgnuta strašnim mukama i 7. rujna 1619. godine ubijena.

Njihova tijela kasnije su dostojno sahranjena u Trnavi, gdje i danas počivaju. Papa Pio X. proglasio ih je blaženima 1905., a papa Ivan Pavao II. svetima 1995. godine u Košicama.

Sveti Marko Križevčanin i danas je snažan primjer vjernosti i hrabrosti, koji vjernike poziva na dosljednost i predanost Kristu unatoč svim protivštinama.