VIJESTI Najčitanije

Oružje iz SF filmova postalo stvarnost: hitac leti brzinom svjetlosti i košta kao šalica kave

Oružje iz SF filmova postalo stvarnost: hitac leti brzinom svjetlosti i košta kao šalica kave
Ukrajinski Sunray uspio je spaliti motor ruskog drona u roku od nekoliko sekundi, nakon čega se letjelica samo srušila na zemlju

U situaciji koja djeluje kao mješavina Monty Pythona i Star Warsa, američko Ministarstvo obrane i Uprava za zaštitu granica u El Pasu ispalili su tajnovito i moćno novo oružje – laser za uništavanje dronova – kako bi srušili bespilotne letjelice koje preko granice šalju meksički karteli.

Budući da nisu obavijestili Saveznu upravu za nadzor zrakoplovstva (FAA), zračni prostor iznad toga grada u panici je zatvoren na 10 dana, a da cirkus bude potpun, pokazalo se kako nisu gađali nikakve dronove nego – obični balon.

Naravno, u skladu sa standardnom procedurom Trumpove Bijele kuće, Pentagon i dalje tvrdi kako su "dronovi meksičkih kartela upali u zračni prostor SAD-a te je Ministarstvo rata poduzelo akciju kojom ih je onesposobilo".

Zabrana je na kraju potrajala samo nekoliko sati, ali ovaj incident bacio je novo svjetlo na lasere kao potencijalno upotrebljivo oružje. To više nije samo ideja iz SF filmova – postali su stvarna, operativna tehnologija koja se sve više koristi na granicama i bojištima širom svijeta.


Kada govorimo o tehnologiji koju američka vojska naziva Directed Energy Weapons ili oružja s usmjerenom energijom (DEW), zapravo govorimo o sustavima koji isporučuju visokokoncentrirani snop energije brzinom svjetlosti.

Nema metaka, nema promašaja zbog vjetra i, što je možda najvažnije, svaki pucanj košta manje od šalice kave. Kako piše The Verge, dok jedna raketa sustava Patriot može koštati nekoliko milijuna dolara, jedan laserski hitac košta otprilike jedan dolar struje, otprilike koliko košta rad bojlera za vodu na jedan sat.

To je posebno vidljivo u Hormuškom tjesnacu, gdje Huti napadaju američko brodovlje rojevima dronova. Svaki od tih dronova pobunjenike iz Jemena košta maksimalno 20 tisuća dolara.

image

DragonFire laser

Foto:  Uk Navy/

Svaka od raketa koje brodovi ispaljuju kako bi se obranili košta između 500.000 i milijun dolara, a više se puta dogodilo da su se plovila morala povući jer su ostala bez municije. S laserima tih problema nema – može se pucati sve dok ima struje na brodu.

Usput rečeno – "hici" koje ispaljuju ova oružja nevidljivi su golim okom; nema jarkih crvenih i zelenih zraka kao u Star Warsu. Vidljive su jedino infracrvenim kamerama.

Put do ovog trenutka bio je dug i pun neuspjeha. Prvi put su se laseri kao oružje počeli ozbiljno razmatrati još šezdesetih godina prošlog stoljeća, ubrzo nakon što je prvi laser uopće izumljen.

Najveći zamah istraživanja dobila su osamdesetih godina pod palicom američkog predsjednika Ronalda Reagana i njegova ambicioznog programa Strategic Defense Initiative, koji je javnost podrugljivo prozvala Star Wars.

Plan je bio postaviti goleme lasere u svemir koji bi uništavali sovjetske nuklearne rakete usred leta. Tadašnja tehnologija jednostavno nije bila dorasla tom zadatku.

Laseri su bili preveliki, zahtijevali su goleme kemijske rezervoare za energiju i bili su izrazito nestabilni. No, napredak u polju koje se zove solid-state laser, gdje se zraka stvara unutar kristala ili stakla umjesto u opasnim plinovima, sve je promijenio.

image

Ruski laseri sustav Perevest

Foto:  Ministarstvo Obrane Rusije/

Prvi pravi dokaz da laseri mogu preživjeti u surovim uvjetima bojišta dogodio se na moru. Američka ratna mornarica još je 2014. godine na brod USS Ponce instalirala sustav poznat kao LaWS ili Laser Weapon System (laserski oružni sustav).

Kako je tada izvještavao BBC, mornari su na Bliskom istoku testirali sustav protiv malih čamaca i dronova, a rezultati su bili impresivni. Sustav je radio besprijekorno, spaljujući motore i elektroniku neprijateljskih ciljeva.

Kasnije je na brodu USS Portland testiran još jači sustav koji je uspješno obarao mete iznad Tihog oceana. Glavni tehnički izazov kod ovih sustava je ono što znanstvenici nazivaju dwell time (ili otprilike – vrijeme zadržavanja snopa na cilju).

Naime, laser nije instantna zraka smrti koja uništava sve na dodir, on više radi kao ekstremno moćno povećalo. Da biste uništili dron, morate snop držati na istoj točki nekoliko sekundi dok se materijal ne otopi ili ne zapali.

Sve to dok se nalazite na brodu koji se ljulja na valovima, manevrira i vibrira. To zahtijeva nevjerojatno precizne senzore i stabilizatore.

Američki razarač klase Arleigh Burke USS Preble nedavno je testirao možda i najmoćnije lasersko oružje danas – High-Energy Laser with Integrated Optical Dazzler and Surveillance (HELIOS).

image

Centar za paljbu Trozuba

 Foto: Vadim Suharevski/

HELIOS je uništio četiri drona u vrlo kratkom razmaku na demonstraciji održanoj prošle godine i nada je da će DEW naoružanje postati primarni odabir za blisku obranu.

Ovaj proizvod Lockheed Martina je 60-kilovatni laser koji je dovoljno snažan da uništi ili barem ošteti određene prijetnje, ponajprije dronove i male brodove. Ima i sekundarne funkcije – dazzler je mogućnost osljepljivanja optičkih i drugih senzora, a surveillance pruža mogućnost nadzora.

Lockheed Martin tvrdi kako se HELIOS može skalirati na 150 kilovata. Zasad je instaliran jedino na brodu Preble.

Možda najaktualnije bojište za testiranje ove tehnologije je Ukrajina, što ne čudi s obzirom na to da je riječ o aktivnoj ratnoj zoni u kojoj su dronovi preuzeli primat.

Ovih su dana u javnost procurile informacije o novom ukrajinskom laserskom sustavu koji je upravo prošao terenska testiranja. Prema navodima The Atlantica, sustav pod nazivom Sunray (Sunčeva zraka) razvijen je kao odgovor na neprestane napade jeftinim dronovima-kamikazama.

Novinar Simon Shuster, koji je prisustvovao testiranju, opisuje sustav kao kompaktnu napravu koja podsjeća na teleskop montiran na krov običnog kamioneta. Tijekom demonstracije, Sunray je uspio spaliti motor ruskog drona u roku od nekoliko sekundi, nakon čega se letjelica samo srušila na zemlju.

Ukrajinci su razvili i sustav Tryzub (Trozub), koji je navodno sposoban pogađati ciljeve na visinama većim od dva kilometra. Kako navodi Kyiv Post, Ukrajina je vjerojatno postala peta zemlja na svijetu koja je uspjela rasporediti operativni vojni laserski sustav u stvarnim borbenim uvjetima.

Mornarica Ujedinjenog Kraljevstva također je daleko odmaknula sa svojim laserom nazvanim DragonFire. Rusija već godinama promovira svoj sustav Peresvet, nazvan po srednjovjekovnom monahu-ratniku.

image

Britanski DragonFire ispaljen s kamiona

 Foto: / Swns/swns 

Iako su detalji o njemu strogo čuvana tajna, ruski izvori tvrde da je sustav već raspoređen i da služi prvenstveno za osljepljivanje neprijateljskih satelita i izviđačkih letjelica.

Kina je, s druge strane, otišla korak dalje u komercijalizaciji, nudeći na međunarodnim sajmovima oružja svoj sustav Silent Hunter (Tihi lovac). Saudijska Arabija je navodno već koristila kineske lasere za obaranje dronova koje su ispalili Huti iz Jemena.

Čak i Iran, prema istraživanju koje je objavio Financial Times, intenzivno radi na nabavi ruske tehnologije kako bi unaprijedio svoje kapacitete u domeni koju nazivaju Counter-UAS (sustavi za suzbijanje bespilotnih letjelica). Izrael je također pred samim uvođenjem sustava Iron Beam (Željezna zraka), koji će nadopuniti njihov sustav Iron Dome.

Unatoč svim prednostima, pred laserima je još uvijek jedan veliki neprijatelj: fizika atmosfere. Problem koji inženjeri nazivaju thermal blooming (toplinsko širenje ili izobličenje zraka) događa se kada moćna laserska zraka toliko zagrije atmosferu kroz koju prolazi da taj zrak postane poput leće koja raspršuje samu zraku.

Ako je u zraku puno oborina, vlage, magle ili dima, laser gubi svoju snagu jer se energija raspršuje na kapljicama vode ili česticama prašine. Zbog toga se laseri trenutno najbolje snalaze u suhim, pustinjskim uvjetima ili na velikim visinama, gdje je zrak rjeđi.

Izvor:jutarnji.hr/Foto: U.s. Navy/upi

#lasersko oružje #Ministarstvo obrane SAD #Pentagon

Više iz kategorije: VIJESTI

Hajduk ispustio dva gola prednosti u Puli: Istra se vratila i uzela bod!

Hajduk ispustio dva gola prednosti u Puli: Istra se vratila i uzela bod!

Utakmica je počela žestoko, a u središtu pozornosti odmah se našao Dario Marešić, bivši kapetan Istre, a sada stoper Hajduka. Već nakon 20 sekundi igre...

prije 3 h
Raspudić upozorava: Vučićev odlazak nije dovoljan, Hrvatska od nove vlasti mora tražiti konkretne poteze

Raspudić upozorava: Vučićev odlazak nije dovoljan, Hrvatska od nove vlasti mora tražiti konkretne poteze

Pobjeda Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji izazvala je slavlje na ulicama Beograda i drugih srpskih gradova te otvorila pitanje budućn...

prije 4 h
Pupovac nakon poraza Vučića upozorio na problem u Hrvatskoj: ‘Jedan širi krug ljudi doprinosi tome’

Pupovac nakon poraza Vučića upozorio na problem u Hrvatskoj: ‘Jedan širi krug ljudi doprinosi tome’

Pupovac je rekao da ga pobjeda studenata nije iznenadila, ali da je prije objave rezultata postojala zabrinutost oko toga hoće li izbori biti priznati....

prije 4 h
Nevjerojatna odluka Janka Bobetka: Šokirao i Tuđmana i UN

Nevjerojatna odluka Janka Bobetka: Šokirao i Tuđmana i UN

U višemjesečnim borbama sudjelovale su brojne pričuvne postrojbe, Hrvatska ratna mornarica, hrvatska policija, gardijske i postrojbe Glavnog stožera Hrv...

prije 4 h
Heroj s Lušca koji kćer nikada nije upoznao: Tragična priča Željka Augustinovića

Heroj s Lušca koji kćer nikada nije upoznao: Tragična priča Željka Augustinovića

Poznata novinarka, književnica i vukovarska braniteljica Tanja Belobrajdić nastavlja svoj hvalevrijedan serijal “Lice hrabrosti”, posvećen herojima Bitk...

prije 4 h
Branitelji iz Istre odali počast poginulima u Petrinji: „Važno je čuvati istinu o Domovinskom ratu“

Branitelji iz Istre odali počast poginulima u Petrinji: „Važno je čuvati istinu o Domovinskom ratu“

Hrvatski branitelji iz 154. i 119. brigade Hrvatske vojske iz Poreča i Istarske županije posjetili su u nedjelju, 25. listopada 2026., Petrinju u sklopu...

prije 4 h
𝐏𝐨𝐯𝐢𝐣𝐞𝐬𝐭 𝐬𝐞 𝐧𝐚𝐣𝐛𝐨𝐥𝐣𝐞 𝐮𝐜̌𝐢 𝐨𝐧𝐝𝐣𝐞 𝐠𝐝𝐣𝐞 𝐬𝐞 𝐝𝐨𝐠𝐨𝐝𝐢𝐥𝐚

𝐏𝐨𝐯𝐢𝐣𝐞𝐬𝐭 𝐬𝐞 𝐧𝐚𝐣𝐛𝐨𝐥𝐣𝐞 𝐮𝐜̌𝐢 𝐨𝐧𝐝𝐣𝐞 𝐠𝐝𝐣𝐞 𝐬𝐞 𝐝𝐨𝐠𝐨𝐝𝐢𝐥𝐚

Maturanti novozagrebačkih gimnazija sudjelovali su u terenskoj nastavi organiziranoj povodom 35. obljetnice osnutka 102. brigade Hrvatske vojske. Na pod...

prije 4 h
Žuti mrav Zlatan Bašić pobjednik natječaja “Oda Domovini”: “Trpinjska cesta naučila me kako se bori za domovinu”

Žuti mrav Zlatan Bašić pobjednik natječaja “Oda Domovini”: “Trpinjska cesta naučila me kako se bori za domovinu”

Ogranak Matice hrvatske u Splitu objavio je pobjednike književnoga natječaja „Oda Domovini”, raspisanoga u povodu 35. obljetnice stvaranja Hrvatske vojs...

prije 7 h
Medved poslao jasnu poruku novoj vlasti u Srbiji: „Otvorite arhive i dostavite Hrvatskoj informacije koje tražimo deset godina“

Medved poslao jasnu poruku novoj vlasti u Srbiji: „Otvorite arhive i dostavite Hrvatskoj informacije koje tražimo deset godina“

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved poručio je u ponedjeljak, 26. listopada 2026., da od nove vlasti u S...

prije 7 h
Trijumf u sjeni: Zaboravljena priča o 130. brigadi i 152 dana pakla na južnim prilazima Osijeku

Trijumf u sjeni: Zaboravljena priča o 130. brigadi i 152 dana pakla na južnim prilazima Osijeku

Kultura sjećanja i društvena afirmacija ratnih događanja iz mračne, hladne jeseni 1991. godine u Slavoniji ne održavaju se sami po sebi. Oni ne preživlj...

prije 7 h
Ponosni Osijek – Nepokoreni grad”: Herojski put 160. osječke brigade i govor koji je raspršio laži

Ponosni Osijek – Nepokoreni grad”: Herojski put 160. osječke brigade i govor koji je raspršio laži

Osijek je grad čiji su temelji, u onim najtežim povijesnim trenucima, izliveni od hrabrosti, žrtve i nepopustljive volje njegovih branitelja. Pod snažni...

prije 7 h
Palijativna skrb u Hrvatskoj

Palijativna skrb u Hrvatskoj

Gdje završava uloga udruga, a počinje odgovornost države?Zajednica BRANITELJI ZAJEDNO nije se namjeravala uključivati u stručne rasprave o organizaciji...

prije 7 h

Prikazano 12 od 110374 članaka.