Ovo su svi Vladini prijedlozi promjena u sklopu porezne reforme

Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila konačne prijedloge izmjena i dopuna devet zakona koji su dio paketa porezne reforme, koji će na snagu stupiti 1. siječnja 2024. godine, pri čemu se u odnosu na prvo čitanje najznačanije promjene odnose na povećanje poreznog opterećenja dohotka od kapitala i imovine.

Kako je pojasnio ministar financija Marko Primorac, prirez će od 1. siječnja biti ukinut za sve kategorije dohotka, njih pet, a jedinicama lokalne samouprave će biti omogućeno da kompenziraju dotadašnji prihod od prireza većim stopama poreza na dohodak i to samo kada je riječ o kategorijama dohotka od nesamostalnog rada i dohotka od samostalne djelatnosti, dok za druge izvore dohodaka, te onog od imovine i imovinskih prava, kao i od kapitala, ta mogućnost nije propisana.

Primorac je istaknuo da su upravo dohoci od imovine i kapitala oni koji u velikoj mjeri produbljuju nejednakosti u Hrvatskoj, a da i intencija zakonskih izmjena nije bila porezno rasterećenje dohodaka od imovine i kapitala. Vlada je stoga sama predložila nove stope poreza na dohodak od imovine i kapitala, ocijenivši da nema smisla davati autonomiju jedinicama lokalne samouprave u njihovom propisivanju, a to bi i dodatno kompliciralo sustav, uz učinke koji bi bili neznatni.

Naime, cilj je da oni koji ostvaruju dohotke od imovine i kapitala poreznim izmjenama ne dođu u povoljniji položaj no što su bili prije poreznih izmjena. “Ukoliko ne bismo napravili ove izmjene koje sada predlažemo, oni koji ostvaruju dohodak od imovine i kapitala bili bi manje oporezovani za ovaj iznos prireza, dakle došli bi u povoljniju poziciju, a to nije bio cilj, to bi bila praktički ‘nuspojava’ ovih izmjena”, poručio je Primorac.

Istaknuo je i da će se propisivanjem fiksnih uvećanih stopa povećati i prihodi jedinica lokalne samouprave, u malom iznosu, ali će ih i povećati, te omogućiti da naprave dodatno rasterećenje plaća.

“Dakle, nešto dominantnije oporezujemo imovinu i kapital i otvaramo prostor da se dominantnije rastereti rad”, kazao je Primorac, dodavši i da će za jedinice koje nisu imale prirez, povećanje prihoda biti nešto veće u odnosu na ranije.

Tako, kada je riječ o kategoriji dohotka od imovine i imovinskih prava, za podkategoriju dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine, na koju se primjenjivala stopa od 10 posto plus prirez, sada se utvrđuje nova stopa od 12 posto, a iste su brojke u pitanju i za dohodak od otuđenja posebnih vrsta imovine. Nadalje, za dohodak od vremenski ograničenog ustupa imovinskih prava, za kojeg je stara stopa iznosila 20 posto plus prirez, predlaže se nova stopa od 24 posto, a isto vrijedi i kada je riječ o dohotku od imovine koji se odnosi na otuđenje nekretnina i imovinskih prava. Pritom, procijenjeni učinak ovih mjera je 5,96 milijuna eura.

Nove porezne stope u kategoriji dohotka od kapitala, pak, imaju procijenjen učinak od 16,8 milijuna eura, pri čemu velika većina otpada na podkategoriju dohotka po osnovi primitaka od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, gdje stara stopa iznosi 10 posto plus prirez, a prijedlog nove stope je 12 posto, što bi jedinicama lokalne samouprave trebalo donijeti prihod od 15,8 milijuna eura.

Između ostalog, tu je i kategorija dohotka od samostalne djelatnosti, koja podrazumijeva paušalno oporezivanje obrtnika, koje je po staroj stopi iznosilo 10 posto plus prirez, dok se nova stopa poreza na dohodak utvrđuje na 12 posto. Pritom, procijenjeni učinak te mjere na prihode lokalnih jedinica iznosi 1,98 milijuna eura.

Ostalim poreznim izmjenama, podsjetimo, Vlada diže osnovni odbitak na 560 eura, potom osnovicu osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji, svi iznosi zaokružuju se u korist poreznih obveznika, a podiže se i prag primjene više stope s 47.780 na 50.400 eura godišnje te se smanjuje osnovica za mirovinsko osiguranje u prvom stupu, čime će se također povećati plaće.

U paketu su i izmjene Zakona o lokalnim porezima, koje uključuju povećanje raspona u kojem gradsko ili općinsko vijeće može utvrditi visinu poreza na vikendice od 60 centi do pet eura po četvornom metru. Kad je pak o napojnicama riječ, one će se moći ostavljati i putem kartica. Pritom će neoporezivi iznos biti utvrđen na 3.360 eura, dok će se iznos napojnice iznad neoporezivog djela oporezivati po stopi od 20 posto.