Plenković dobio po prstima, iz Europske komisije očitali bukvicu Hrvatskoj: ‘Postali ste ovisni’

Veliki gospodarski izazovi, poput pandemije koronavirusa nagnale su vlasti brojnih zemalja na drastične mjere, koje su kasnije rezultirale padom ekonomskih aktivnosti. Europska je komisija stoga osmislila instrument za oporavak NextGenerationEU, temeljem kojeg je nastao Mehanizam oporavka i otpornosti, kojim je EU, po dostavljenim planovima država članica, podijelila 723 milijarde eura za oporavak gospodarstva, ali i provedbu reformi te investicija.

Hrvatska se ovdje našla u specifičnoj situaciji, jer su uz zarazu, dva razorna potresa 2020. godine prouzročila značajnu štetu koja se još uvijek sanira, jednim dijelom i europskim novcem. Stoga ne čudi da upravo Hrvatska od svih zemalja članica Europske unije ima najviši udio europske pomoći, gledano po udjelu u BDP-u. Hrvatskoj je od 2021. do 2026. godine odobreno ukupno 10 milijardi eura, odnosno 15 posto domaćeg BDP-a. Ne treba zaboraviti da će Hrvatska dobiti još novca iz Fonda kohezije EU, u vrijednosti otprilike 12,7 posto BDP-a, da ne spominjemo strukturalne fondove.

Premijer Andrej Plenković proteklog se tjedna pohvalio kako je dosad isplaćeno 3,67 milijardi eura, koje čine četiri rate temeljem NPOO-a, predfinanciranje od 818 milijuna eura te avans od 585 milijuna eura temeljem programa REPowerEU. Uz to, tehnička je Vlada prije mjesec dana uputila zahtjev za isplatom pete rate u iznosu od 822 milijuna eura.

Poluge za investiranje

Iz Europske komisije nisu nam potvrdili u kojoj je fazi rješavanje hrvatskog zahtjeva. No, rekli su da će sljedeća rata biti isplaćena kao pozajmica te da se rješavanje zahtjeva očekuje do sredine lipnja, ako svi parametri budu ispunjeni. Tom bi se uplatom ukupna svota koju je Hrvatska dobila putem NPOO-a popela na otprilike 4,5 milijarde eura.

No, sljedeće bi rate, prema Plenkovićevim riječima, trebale biti još veće. Posljednja, deseta rata trebala bi iznositi više od milijardu eura. “Sva ta sredstva pristizat će u Hrvatsku do kraja 2026. godine. Dakle, u iduće dvije i pol godine doći će ogromna sredstva i bit će to velike poluge za investiranje i realizaciju projekata”, rekao je Plenković proteklog tjedna na sjednici tehničke Vlade.

Dodao je da Hrvatska na vrijeme ispunjava obveze iz svog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ispunjeno je svih dosad zadanih 157 indikatora, koji se sastoje od 122 reforme i 35 investicija. Ukupno je planom predviđeno 235 indikatora (157 reformi i 78 investicija) te 439 ciljeva.

Trebamo se sami razvijati

Iz Komisije, pak, poručuju da je naglasak stavljen na strukturalne reforme u zemljama članicama EU te njihovo ubrzavanje putem financiranja iz Fonda za oporavak i otpornost. Cilj je ubrzavanje tih reformi, što bi trebalo dovesti do veće otpornosti država na nepredviđena zbivanja ili krize.

Hrvatska je, rekao je Plenković, druga najuspješnija zemlja u EU u provedbi Plana oporavka i otpornosti, jer je druga poslala zahtjev za isplatom pete rate. Prva je Italija. No, mnogi kritičari smatraju kako je Hrvatska postala previše ovisna o europskom novcu umjesto da stvara mehanizme koji će generirati veći bruto društveni proizvod.

Ključne reforme

“Ima novca i on značajno utječe na države članice. No, pitanje reformi je zaista ključno. Ovdje imate znatan priljev novca koji potiče reforme  i time dugoročno stvara preduvjete za pokretanje vlastitog rasta i razvoja. Kroz NPOO države uče kako se organizirati, kako trošiti novac i kako se razvijati. Financijska pozicija Hrvatske je sad mnogo bolja nego prije”, jasna je poruka Europske komisije.

“Nemamo namjeru ponavljati ovaj instrument, ali postoje brojni drugi instrumenti i fondovi koji daju mogućnost financiranja projekata i reformi u Hrvatskoj. Neće biti drugog Fonda za oporavak i otpornost”, zaključili su iz Europske komisije.