Plenković pod istragom EU tužiteljice?
U još jednoj u nizu rekonstrukcija Vlade Andreja Plenkovića sa smjenom ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataše Tramišak kao nikad dosad javno se očitovao odnos premijera prema najvećem problemu s kojim se suočava Hrvatska, a to je, naravno, korupcija.
SLUČAJ ŽALAC
Da bi se dobila prava slika o toj smjeni treba podsjetiti na slučaj Gabrijele Žalac, prethodne ministrice u tom financijski značajnom resoru koja je tek pod pritiskom hrvatskog Ureda tužiteljstva Europske unije (EPPO) a ne hrvatskoga DORH-a optužena za koruptivne radnje. O toj prethodnoj ministrici Andrej Plenković je imao izuzetno visoko mišljenje, pa je izjavio: “Gabrijela Žalac je godinama bila stručnjak za EU fondove na različitim instancama u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ja sam je osobno upoznao dok sam 2010. kao državni tajnik obišao Hrvatsku. Tada sam je upoznao. Nigdje drugdje nisam vidio nekoga s takvim znanjem, entuzijazmom, kvalitetom u poznavanju EU fondova. Mislim da je bila sjajna”.
Po Plenkovićevim mjerilima koje počivaju na autokratskom modelu vladanja i obnašanja premijerske dužnosti Gabrijela Žalac “bila je sjajna” iz jednostavnog razloga što ga je bespogovorno slušala i obavljala svoju dužnost u skladu s njegovim očekivanjima.
SLUČAJ BMW
Dugi je spisak Plenkovićevog sumnjivog sudjelovanja u brojnim korupcijskim aferama koje prate njegov mandat. Naravno najočiglednije je to bilo u aferi Borg koja još uvijek nije do kraja zaključena, jer bivši vlasnik “Agrokora” sadašnje “Fortenove” Ivica Todorić i dalje vodi spor protiv hrvatske države u ovom slučaju Andreja Plenkovića na specijalnom sudu u Washingtonu. Malo je poznato da je Andrej Plenković svojedobno kad je njemački BMW namjeravao graditi tvornicu djelova kod Osijeka na kraju uvodnih pregovora postavio njemačkom pregovaraču pitanje “A gdje sam ja tu?”, pa je BMW odustao od ponuđenog posla. Očito Andrej Plenković nije ništa naučio od svojeg prethodnika Ive Sanadera koji zbog posvemašnje korupcije provodi dane u Remetincu.
SLUČAJ TRAMIŠAK
Iako je Nataša Tramišak po općoj ocjeni, ali prije svega potpredsjednika HDZ-a osječko-baranjskog župana Ivana Anušića koji je i jedini glasovao protiv njezine smjene savjesno obavljala svoj posao premijer Plenković nije čak ni obrazložio javnosti zašto je treba smijeniti. Prema onome što je dosad u ovom slučaju dospjelo u javnost premijer Plenković od samog početka nije imao povjerenja u novu ministricu europskih fondova kao što je to bilo s njezinom prethodnicom Gabrijelom Žalac. Već sama ta činjenica govori o tome kako je predsjednik hrvatske Vlade na tako financijski odgovornoj poziciji želio imati osobu od njegovog povjerenja i pod njegovom kontrolom, što očito Nataša Tramišak nije bila takva poslušna osoba.
Neslaganje je počelo kad je Nataša Tramišak odbila podržati Plenkovićev prijedlog da se produži ugovor za informatički sustav eFondovi tvrtki Omega Software, pa ga je Nataša Tramišak dodijelila FINI. Važno je pripomenuti da je početni ugovor s tom firmom koju je zagovarao Andrej Plenković sklopio tadašnji ministar Tomislav Tolušić, a nastavila obnavljati Gabrijela Žalac ali uz znatno više iznose. Pojavila se i informacija da je premijer preko svojeg savjetnika pokušao utjecati na odluku Nataše Tramišak, ali je ona to odbila. U obranu Nataše Tramišak stala je saborska zastupnica Karolina Vidović Krišto koja je otkrila dva razloga koji stoje iza odluke premijera Plenkovića da smijeni ministricu Tramišak. Prvi razlog je što je ona surađivala sa hrvatskim uredom europske tužiteljice u razotkrivanju korupcije u “slučaju software” što je dovelo do uhićenja i procesuiranje bivše ministrice Žalac, a drugi je razlog suradnja Ministrice Tramišak sa europskim istražiteljima o slučaju korupcije u ministarstvu EU fondova u aferi poznatoj kao “najbrži prst”.
INDICIJE UKAZUJU DA NIJE ČIST
U svakom slučaju sve indicije ukazuju da sam predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković nije čist kad su u pitanju korištenje EU fondova, a to je područje kojim se upravo bavi europska tužiteljica Laura Codruța Kövesi. Ona je stekla reputaciju beskompromisne tužiteljice u Rumunjskoj gdje je vodila ured antikorupciojskog tužiteljstva pa je samo u jednoj godini 2017. na sud izvela tisuću osoba među kojima nekoliko ministara, pet zastupnika i senatora. Vlada ju je bila optužila da svojim djelovnjem narušava ugled Rumunjske u svijetu, ali je imala široku potporu javnosti.
S takvom reputacijom postavljena je kao šefica Ureda Europskog javnog tužitelja sa širokim ovlastima u progonu kaznenih djela kojima se šteti financijskim interesima Europske unije, što uključuje prijevare, korupciju, pranje novca i prekogranične prijevare vezane za PDV. Njezin Ured se dakle ne bavi domicilnom korupcijom, što je kad je Hrvtska u pitnju u ovlasti DORH-a nego isključivo korupcijom pri korišetenju EU fondova. U Zagrebu je najavila da njezin ured u Hrvatskoj ima stotinjak tekućih istraga i pozvala građane da ako imaju saznanja o korupciji pri korištenju EU novca slobodno podnesu prijave. U Hrvatskoj će sigurno biti još istraga, a samim time još uhićenja, najavila je europska tužiteljica Laura Codruta Kövesi.
