PLENKOVIĆA BRANITELJI PODSJEĆAJU NA OBEĆANJE DA ĆE TRAŽITI RATNU ODŠTETU: “Počastite Hrvate za Božić s 43 milijarde kuna!”
Premijer Andrej Plenković sve se više susreće s pitanjem što je sve napravio nakon što je u veljači 2018., na sastanku s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, otvorio temu ratne odštete.
O tome je nedavno Plenkoviću zastupničko pitanje postavio suverenist Željko Sačić, a odgovor traži i predsjednik Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata Zoran Maras. Ta udruga, rekao je Maras za Novi list, namjerava slijediti sve upute Vlade i Nacionalnog stožera civilne zaštite o organizaciji Kolone sjećanja u Vukovaru. Ali, kao da smatraju da zaslužuju nešto zauzvrat.
Interes Hrvatske
– Poštujući žrtvu Vukovara i svih hrvatskih branitelja, nakon Kolone sjećanja pokrećemo inicijativu u vezi ratne odštete koju bi Srbija trebala platiti zbog agresije na Hrvatsku. Prilikom posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, podsjećam, premijer Plenković rekao je, kontra tadašnjoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, da je s njim razgovarao i o ratnoj odšteti. Moje je pitanje, kao predsjednika Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata, predsjedniku Vlade, što je učinio nakon te izjave, dakle u više od dvije i pol godine. Očekujem premijerov poziv na sastanak na kojem bi, u danima kad prođe vukovarska Kolona sjećanja, nas hrvatske branitelje izvijestio što je sve poduzeo na temu ratne odštete. Želja nam je da nas premijer Plenković za Božić počasti ratnom odštetom, kazao je Maras za Novi list.
Predsjednik Vlade Plenković protivio se dolasku Vučića u Hrvatsku, ali ga je predsjednica Republike svejedno pozvala. Stoga se Plenković postavio kao malo neugodniji domaćin predsjedniku Srbije i unaprijed mu je najavio da će riječi biti o ratnoj odšteti. U Sporazum o normalizaciji odnosa između Hrvatske i SRJ ušla je 1996. i obveza obje strane da u roku šest mjeseci sklope i sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu ili nestalu imovinu, ali do toga ni do danas nije došlo. Plenković je uoči Vučićevog posjeta rekao da je i dalje »vrlo jasan i opravdan interes Hrvatske da o tome vodimo računa«. I premijer je doista Vučića pitao o ratnoj odšteti. Srpski predsjednik komentirao je to na način da Hrvatska »ne da ne može ništa dobiti nego bi puno toga mogla i izgubiti«. No, poslije 12. veljače 2018. ratnu odštetu više se nije spominjalo. Aktualizirao ju je prije dva tjedana Sačić zastupničkim pitanjem Plenkoviću.
– Vi ste na margini jednog za gospođu Grabar-Kitarović kobnog susreta, kad je Vučić došao u Zagreb, na oduševljenje svekolike hrvatske domoljubne javnosti postavili pitanje ratne odštete. U međuvremenu je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković primio srpsku ministricu pravosuđa Nelu Kuburović, ali pitanje ratne odštete, koja iznosi 43 milijarde eura, tom prigodom nije otvorio. Molim vas odgovor kada ćete istaknuti zahtjev Srbiji na naknadu ratne odštete, zatražio je Sačić od predsjednika Vlade.
Plenković ga je pokušao uvjeriti da se na tome ustrajno radi.
– Ta je tema na stolu, nju kontinuirano, u susretima hrvatskih i srbijanskih dužnosnika, stavljamo na dnevni red i činit ćemo to sve dok se to pitanje ne riješi. Dio je to šireg dijaloga što ga imamo sa Srbijom o rješavanju otvorenih pitanja, koja su u fokusu aktivnosti hrvatske Vlade i svih nadležnih tijela, osobito Ministarstva vanjskih poslova koje o tome vodi računa prilikom kreiranja politike prema Srbiji. U svakom slučaju, ta je tema i dalje s nama i drago mi je da ste je ponovo digli na vidjelo u javnosti, odgovorio je premijer zastupniku Hrvatskih suverenista. Sačić nije bio zadovoljan i konstatirao je da je Vlada od sredine veljače 2018. morala učiniti više.
